Krstovdan se obeležava u slavu na događaj kada je pronađen i iskopan Časni krst na Golgoti i vraćen iz Persije u Jerusalim.

Prema verskim običajima, Krstovdan se slavi dva puta u toku godine, 27. septembra i 18. januara.

Na Krstovdan se drži strogi post, posti se na vodi.

Ali, jede se grožđe, kao simbol slatke pobede, plodnosti i obilja, a veruje se da će vas pratiti sreća i uspeh ako danas uživate u ukusu ovog voća.

Običaj je da se na Krstovdan osvešta bosiljak, biljka za koju se veruje da odnosi negativnu energiju.

Vreme na Krstovdan


U narodu se još veruje da, ako je oblačno na Krstovdan, zima će biti bogata snegom.

Ako je vreme suvo, veruje se da će naredna godina biti sušna.

Takođe, ako do Krstovdana ne odu laste, neće biti jake zime, kazuju narodna verovanja.