Kina će, prvi put u poslednjih pedesetak godina, povećati starosnu granicu za odlazak u penziju, odlučilo je početkom septembra najviše zakonodavno telo u toj zemlji.

Za muškarce starosna granica će sa sadašnjih 60 godina biti povećana na 63; žene koje rade u proizvodnji ići će u penziju sa 55 godina, umesto sa dosadašnjih 50, dok će se žene koje rade kancelarijske poslove ubuduće penzionisati sa 58 godina a ne sa 55 kao do sada.

Trenutna starosna granica za penzionisanje u Kini je među najnižima u svetu, a novi uslovi važiće od 1. januara 2025. godine.

Starosni uslov za odlazak u penziju postepeno će se povećavati na svakih nekoliko meseci u narednih 15 godina. Od 2030. godine zaposleni će takođe morati duže da uplaćuju doprinose za penzijsko osiguranje pre nego što steknu pravo na isplatu. I ovaj uslov će se postepeno povećavati sa 15 na 20 godina do 2039. godine.

Promene u penzijskom sistemu usledile su nakon julske najave vladajuće Komunističke partije da će starosna granica za odlazak u penziju porasti na „dobrovoljan, fleksibilan način”.

Prethodni pokušaji da se podigne starosni uslov nisu dobro prošli zbog protivljenja javnosti.

Kineska akademija društvenih nauka je još 2019. godine saopštila da će glavni državni penzijski fond zemlje ostati bez novca do 2035, a to je bila procena pre pandemije kovida 19, koja je pogodila kinesku ekonomiju. Aktuelni plan za podizanje starosne granice za odlazak u penziju i prilagođavanje penzijske politike zasnovan je na „sveobuhvatnoj proceni prosečnog životnog veka, zdravstvenih stanja, strukture stanovništva, nivoa obrazovanja i ponude radne snage u
Kini”, prenela je agencija Sinhua.

Kineski ministar ljudskih resursa i socijalne sigurnosti, Vang Sjaoping, na konferenciji za medije istakao je da ta odluka treba da „održi zamah i vitalnost ekonomskog i društvenog razvoja zemlje”. Prema statističkim pokazateljima, na kraju 2023. Kina je brojala skoro 300 miliona ljudi starijih od 60 godina, a predviđa se da će ta brojka do 2035. porasti na 400 miliona, što je jednako broju stanovnika Britanije i Sjedinjenih Država zajedno. Kineski nacionalni biro za
statistiku je 2022. takođe izvestio da je zemlja prvi put imala 850.000 ljudi manje na kraju godine nego u prethodnoj godini, što je prekretnica od rasta stanovništva do pada. U 2023. stanovništvo se dodatno smanjilo za još dva miliona ljudi. Do tolikog smanjenja došlo je brže nego što se očekivalo, a to znači da će teret finansiranja penzija starijih ubrzano biti prebačen na sve manje mlađih radnika.

Istraživači taj pritisak mere posmatrajući odnos između broja ljudi starijih od 65 godina u poređenju sa brojem radnika ispod tih godina. Ovaj odnos je, prema zvaničnim statistikama, 2022. u Kini iznosio 21,8 odsto, što znači da je
oko pet zaposlenih „izdržavalo” jednog penzionera. Očekuje se da će taj procenat rasti, odnosno da će se smanjivati broj radnika a rasti broj penzionera.

U međuvremenu, prosečan životni vek u Kini porastao je na 78,2 godine sa 66 godina pre četiri decenije, a predviđa se da će premašiti 80 godina do 2050. Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, skoro trećina kineske populacije – više od 400 miliona ljudi – do 2040. biće starija od 60 godina, u odnosu na 254 miliona u 2019. godini. U isto vreme, radno stanovništvo potrebno ne samo za izdržavanje već i za negu starijih se smanjuje. Duga primena „politike jednog deteta”, koja je između 1980. i 2015. sprečavala parove da imaju dvoje ili više dece, ostavila je generacije jedinaca koji izdržavaju veliku stariju populaciju. Zbog toga je ova reforma koliko god nepopularna, definitivno bila hitna. Kina se generacijama oslanjala na porodičnu privrženost koja je popunjavala praznine u brizi o starijima. Dužnost sina ili ćerke bila je da se stara o ostarelim roditeljima. Ali je sada manje sinova i kćeri na koje se roditelji mogu osloniti – četiri bake i deke i dva roditelja zavisni su od jednog deteta.

Uz brz ekonomski rast, mladi ljudi su se takođe odvajali od svojih porodica, selili u velike gradove, ostavljajući sve veći broj starijih da se sami brinu o sebi ili oslanjaju na državnu pomoć.

Želja da podsete na konfučijevsku tradiciju „sinovske posvećenosti” verovatno je bio jedan od razloga što je pre nekoliko godina u Kini usvojen Zakon o pravima starijih osoba, koji upozorava decu da nikada ne zanemaruju i ne diskriminišu starije, te nalaže da često posećuju svoje roditelje.

Kako god, tokom naredne decenije očekuje se da oko 300 miliona ljudi koji trenutno imaju između 50 i 60 godina, postepeno napusti svet rada. To je najveća starosna grupa u zemlji i tek treba da se pokaže hoće li i u kojoj meri preoblikovati kineski socijalni milje, kao i da li tradicija može da izdrži savremeno društvo.