Penzioneri koji uz sopstvenu penziju dobijaju i deo porodične, sve je više u toj susednoj zemlji.
U januaru ih je bilo preko 110.000, a ovo dodatno primanje u proseku iznosi 112 eura. Time se prosečna penzija ovih korisnika penje na 637 eura, što nisu velika sredstva za samački život u starosti, piše Mirovina.hr.
Naime, prosečan primalac ima više od 78 godina, dok ih je na hiljade starijih od 90 godina.
Zaštita samaca od siromaštva u starosti
Deo porodične penzije računa se u iznosu od 27 posto penzije pokojnoga supružnika.
Za razliku od porodične penzije, kod isplate njenog dela uz sopstvenu penziju, uslov je da korisnik ima najmanje 65 godina života.
To ujedno objašnjava i zašto prosečan korisnik dela porodične penzije ima više od 78 godina, dok je više od 7.000 korisnika starije od 90 godina.
Svrha je, naime, zaštititi samce od siromaštva u starosti.
Pravo na deo porodične penzije ne ostvaruju oni čija je penzija veća od 1.053,6 eura.
Mogućnost isplate dela porodične penzije, koje čine 77 posto penzije pokojnoga supružnika, uz vlastitu, smanjila je broj porodičnih penzija.
Korisnika porodičnih penzija manje je za oko 20.000 nego što ih je bilo pre godinu dana.
Same porodične penzije u međuvremenu su uvećane deset posto, uz još četiri redovna godišnja usklađivanja, što je rezultiralo povećanjem od 40 posto u manje od dve godine. Ipak, mahom ih primaju udovice koje u starosti žive s ispodprosečnim primanjima.
Deo porodične penzije varira od ispod 20 pa sve do 460 eura. Tako jedna penzionerka prima između 440 i 460 eura, što je više od njene sopstvene penzije koja iznosi 379 eura.
Reč je o udovici koja ima dete nesposobno za rad koje koristi porodičnu penziju pokojnoga oca, dok ona kao supruga koristi njen deo uz sopstvenu penziju.
Zajedno tako dobijaju više nego kada bi ona koristila porodičnu penziju s detetom.
Penzija koju nasleđuju ostvarena je prema posebnim propisima uz dvostruki limit kod najviše penzije.