Jedan od predloga je postepeno povećanje dobi za odlazak u penziju na čak 72 godine, jer Hrvati prekratko rade.
Predlažu i ukidanje izbora penzije mirovine iz drugog stuba, tako da ta isplata postane obavezna.
Predlaže se i smanjenje dobi prevremenog penzionisanja, ali i ponuda pravednijih izbora penzije, kao i snažnije usklađivanje.
Svetska banka nedavno je objavila Analizu i predloge za poboljšanje dugoročne adekvatnosti i održivosti hrvatskog penzionog sistema.
Hrvati prekratko rade i prerano idu u penziju
Svetska banka izradila je simulaciju modela hrvatskog penzionog sistema a analiza je zaključila da nisu potrebne značajne promene.
Ipak, one uključuju ukidanje drugog mirovinskog stuba ili ponovno uvođenje obaveznog drugog mirovinskog stuba, odnosno ukidanje izbora mirovine.
Uz odgovarajuće nadogradnje, sistem s tri stuba može i dalje pružati bolju socijalnu zaštitu u starosti nego samo prvi ili drugi.
Sprovođenje niza mera, poput snažnije indeksacije mirovina, povećanja dobi za odlazak u penziju, smanjenja razdoblja prevremenog penzionisanj, ponude pravednijih izbora penzija i uvođenja automatskih portfelja životnog ciklusa u drugom stubu, povećala bi adekvatnost penzije, zaključak je analize Svetske banke.
Svetska banka želi da radimo do 72 godine 2065.
Jedan od scenarija Svetske banke predviđa da dob za penzionisanje muškaraca i žena do 2065. godine dosegne 72 godine, a dob za prevremenu penziju 69 godina.
Procenjeni očekivani zdrav životni vek u dobi od 65 godina u Hrvatskoj u 2021. iznosio je 5,2 godine, dok je u EU-u iznosio 9,9 godina. To znači da prosečni umirovljenik u Hrvatskoj provede samo trećinu svog života u mirovini u dobrom zdravstvenom stanju. Ne postoje projekcije očekivanog zdravog životnog veka za sledećih 40 godina, ali može se pretpostaviti da udeo očekivanog zdravog životnog veka neće pasti ispod trenutnog novoa navodi Svetska banka u analizi iz 2024. godine.
Samo veća dob za penziju može povećati sredstva
– Povećanjem zakonske dobi za penzinisanje poboljšava se odnos podrške za penzije za deset posto. Kasnije penzionisanje dovodi do sporijeg priliva novih penzionera i dužeg ostanka u radnoj snazi. Nijedna druga mera nema moć postizanja takvog poboljšanja, navodi Svetska banka u Analizi dugoročne primerenosti i održivosti penzija u hrvatskom mirovinskom sisatemu, s naglaskom na mogućim politikama za njegovo unapređenje iz 2024. godine.
Evropska komisija takođe je lani u svom izveštaju predložila Hrvatskoj pet mera u sistemu penzionog osiguranja, a prva je da Vlada nastavi s merama koje obeshrabruju prevremeno penzionisanje i podstiču kasniji odlazak u penziju.
Druga preporuka predlaže postepeno podizanje dobi za odlazak u mirovinu, ali ne navodi se tačna dob, piše Mirovina.hr.
