Načelnica Dnevne bolnice Klinike za hematologiju KCS dr Danijela Leković izjavila je danas da tri simptoma mogu ukazuti na hematološke malignitete, a to su pojačano noćno znojenje, povišena telesna temperatura i gubitak telesne težine koji, kako je navela, nije praćen režimom ishrane i koji iznosi 10 odsto za šest meseci.

Pored ovih simptoma, Lekovićeva je za Tanjug kazala da postoje i manje specifični simptomi koji se mogu videti u sklopu hematoloških maligniteta, poput promene u cirkulaciji kada dolazi do trnjenja prstiju, glavobolje, nesvestice, kao i akvageni svrab koji se pojačava nakon kupanja.

"Svrab koji nema promene na koži gde dermatolog nije našao uzrok, ukoliko egzistira treba da ga pogleda nadležni lekar i da vidi da li ima uvećanja limfnih žlezda, kakva je krvna slika", navela je ona.

Kako je objasnila, bolest guste krvi ili policitemija vera je oboljenje koštane srži, gde koštana srž zbog mutacije koja se stiče tokom života profileriše veći broj crvenih krvnih zrnaca, a mogu biti prateća i uvećana bela krvna zrnca i leukociti, kao i uvećane krvne pločice, odnosno trombociti.

"Usporava se protok kroz krvne sudove i takvi pacijenti imaju rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, odnosno tromboze. U kasnim fazama bolesti može da dođe i do suficijencije koštane srži kao posledice fibroze", dodala je ona.

Lekovićeva kaže da se prilikom terapije policitemije vere daje aspirin kako bi se sprečila agregacija trombocita i na taj način se smanjuje rizik od tromboze. Ukoliko je vrednost u gustini krvi veća od 0,45, doktorka naodi da se tada rade flebotomije, odnosno odvađuje se višak krvi kako bi se smanjila gustina krvi. Prema njenim rečima, odvađivanjem dela krvnog volumena odlazi jedan deo gvožđa i postoji mogućnost da mlađi pacijenti lošije tolerišu taj nedostatak gvožđa.

"To jeste terapijski efekat, ali na taj način zbog nedostatka gvožđa, kako koštana srž više stvara, stvaraju se manji eritrociti koji ne bi stvarali rizik od tromboze. Neki ljudi loše tolerišu te flebotomije, mogu da imaju opadanje kose, glavobolje, nesvestice, neki čak prijavljuju gubitak libida", dodala je ona.

Lekovićeva kaže da je svetska preporuka hematologa da se manja laboratorija analize krvi uradi dva puta godišnje, a kompletna biohemijska analiza jednom godišnje zato što rezultati mogu biti odraz stanja u organizmu.