Najveći deo šećera se apsorbuje u tankom crevu, a glukoza ulazi u krvotok.

Tada nivo šećera u krvi raste, inicirajući pankreas da otpušta insulin.

Insulin omogućava da ćelije apsorbuju glukozu iz krvi.

Odatle postoje dve mogućnosti - da se glukoza odmah utroši kao energija ili da se uskladišti - kao masnoća.

Ali, brzi porast šećera u krvi može da prati isto tako nagli pad, koji izaziva umor i glad.

Zato preterana konzumacija slatkiša može izazvati gojenje, a na duže staze dovesti do dijabetesa tipa 2, srčanih oboljenja i metaboličkog sindroma.

Posledice mogu biti i masna jetra, kao i insulinska rezistencija.

Zato je važno umereno konzumirati slatke namirnice, a prednost treba dati šećerima u voću i povrću.

Oni uvek dolaze sa dodatnim, vrednim sastojcima kao što su vlakna, vitamini i minerali.

Pored fruktoze u voću, šećer dobijate i u mleku (laktoza), a u popularnim urmama nalazi se i fruktoza i glukoza i saharoza!

Mada se svi ovi šećeri, na kraju, pretvore u glukozu, dodatni sastojci će usporiti njenu apsorpciju u krvotok.

Dakle, ako već morate da jedete slatkiše, najbolje je da to bude posle ručka, a porcija treba da bude što manja.

Budući da je već podignut nivo insulina, manji je rizik od njegovog skoka.

Takođe, organizam ima vremena da potroši novu količinu glikoze.