Znamo da penzije za većinu građana nisu izvor prihoda koji je dovoljan da se koji dinar ostavi sa strane. Ali, sa najavljenim povećanjima, sa kontrolisanim računima za domaćinstvo, dolazi i vreme kada će se moći štedeti.
Danas se obeležava Svetski dan štednje, 31. oktobar, u znak sećanja na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 1924. godine u Milanu. Ovaj dan posvećen je jačanju svesti javnosti o važnosti štednje za svetsku ekonomiju, ali i za lične potrebe svakog pojedinca.
Svake godine Svetski dan štednje ima drugačiju temu, a države obeležavaju ovaj dan na različite načine, navode iz platforme za finansijsku edukaciju Ersteznali, a sve to je učinilo ideju štednje univerzalnijom, vremenom privlačeći sve više ljudi
Kako bi se proširio i ojačao duh štednje, italijanski kompozitori su čak smislili Himnu štedljivosti.
Ljudi često misle da nisu u prilici da štede, iako bi to voleli, a razloga je mnogo: nemaju dovoljno velike prihode, imaju druge prioritete ili jednostavno nisu dovoljno istrajni u toj odluci.
Svetski ekonomisti procenjuju da je optimalno da svako na mesečnom nivou sačuva desetinu mesečne zarade. Za štednju je važna disciplina, ali i da se ne odustaje ako analiza pokaže da će se uštedeti tek simbolična suma.
Evidencija mesečnih troškova je zato od velike pomoći u tome, jer se onda mogu lako uočiti stavke koje možda i nisu potrebne, a na koje mesečno odlazi značajna suma koja bi mogla da se ostavi sa strane.
Dodatna motivacija za štednju može se pronaći i uz postavljanje cilja štednje, roka do kada ga treba ostvariti i određivanje iznosa koji je mesečno potreban za to.
"Ako vam je teško da definišete cilj štednje, možete iskoristiti poznatu SMART metodu, odnosno svoj cilj postaviti tako da bude konkretan, merljiv, dostižan, relevantan i vremenski ograničen (Specific, Measurable, Ac hievable, Relevant, Time bound)", savetuju stručnjaci.
Takođe, ističu da je pri odluci da se smanji prekomerno trošenje važno da se na štednju ne gleda kao na odricanje, jer je štednja zapravo ulaganje.
Aktuelna svetska kriza i turbulencije na svetskim finansijskim tržištima postavlja još jedno važno pitanje - koja je valuta uopšte sada isplativa za štednju.
Iako Narodna banka na daje savete u vezi sa tim u kojoj valuti treba štedeti, redovno izrađuje analize u vezi sa isplativošću štednje u dinarima i u evrima za prethodni period.
Najnovija redovna polugodišnja analiza o isplativosti dinarske i štednje u evrima koja je objavljena u avgustu 2022. potvrdila je da je, kao i do sada, isplativije štedeti u domaćoj valuti, bez obzira na vremenski okvir štednje, odnosno kako u dugom, tako i u kratkom roku. Većoj profitabilnosti štednje u domaćoj valuti doprineli su postignuta i očuvana makroekonomska stabilnost duži niz godina (relativno stabilan kurs dinara, visok nivo deviznih rezervi), relativno više kamatne stope na štednju u dinarima u odnosu na štednju u evrima i povoljniji poreski tretman štednje u domaćoj valuti (kamata na dinarsku se ne oporezuje, a kamata na štednju u evrima se oporezuje po stopi od 15 odsto) i adekvatne i pravovremeno donete mere monetarne i fiskalne politike, koje su pomogle da se očuva makroekonomska stabilnost u uslovima krize.
Prema podacima za 30. septembar ove godine, ukupna štednja stanovništva iznosi 14,3 milijardi evra. Najveći deo štednje odnosi se na deviznu koja je krajem septembra bila 13,5 milijardi evra, dok dinarska iznosi 88,2 milijarde dinara. Štednja ima kontinuiran rast, navode, čak i u aktuelnom periodu naglašene neizvesnosti i geopolitičkih tenzija, što je rezultat ostvarene i očuvane stabilnosti finansijskog sistema i pokazatelj očuvanog poverenja u održanje ove stabilnosti od strane nadležnih institucija naše zemlje.
S obzirom na kretanje stranih valuta, banke su odlučile mada stidljivo za sada da povećaju i kamatu na štednju u evrima, ali je „plafon” kamate koja sada može da se dobije u slučaju položenih evra 3,5 odsto i to za period oročenja od tri godine.
Ipak, kamate na dinarsku štednju ostaju i dalje prioritet za bankare, pa nije loše rukovoditi se tim naznakama.