Inflacija u Turskoj porasla je prošlog meseca na 78,62 odsto međugodišnje, na najviši nivo zabeležen u toj zemlji u poslednjih četvrt veka. Prema podacima Turskog statističkog instituta, za samo mesec dana potrošačke cene su porasle za 4,95 posto. Ekonomisti kažu da je inflacija prethodnih sezona išla na ruku našim turistima koji letuju u ovoj zemlji, jer je lira slabila brže i više od rasta cena, ali da je teško prognozirati dalje poteze turskih vlasti, koje za obuzdavanje inflacije ne koriste tradicionalne metode.

Prošlog juna za jedan evro dobijalo se 10,4 lire, a tri godine pre toga 1 evro je vredeo 5,3 lire, dok danas evropska valuta vredi 17,5 lira. U decembru prošle godine u Turskoj je zabeleženo da je valuta oslabila 45 odsto, a u tom trenutku inflacija je bila 20 odsto, pa je u razmeni evra za lire, novac stranih turista bio "vredniji" za tu razliku između stope devalvacije nacionalne valute i inflacije, zbog čega se mnogim putnicima šoping isplatio.

Kako se sada inflacija gotovo izjednačila sa stopom pada vrednosti valute i preti da je pretekne zbog, kako ukazuju stručnjaci, neadekvatnih reakcija turske administracije, turisti koji su prethodnih godina bili imuni na kretanja na unutrašnjem tržištu Turske, ovo leto bi mogli osetiti poskupljenja.

Trošak zavisi od strukture potrošnje
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Nišu Bojan Stojanović kaže da je inflacija visoka i rekordna, ali ukazuje da će od toga na koje proizvode i usluge troše lire, zavisiti koliko će inflacija uticati na turiste iz Srbije. Smatra da ipak ne bi trebalo da brinu, s obzirom da nose stabilnu valutu, odnosno evro, u odnosu na koji turska lira svakodnevno gubi vrednost, ali da je drugi  faktor svakako i struktura potrošnje svakog pojedinca ili porodice.

"Hrana je poskupela 94 odsto, troškovi prevoza 125 odsto. Kao i kod nas, postoje proizvodi i usluge koji su i skuplji od zvanične stope inflacije i poskupljuju i zato taj uticaj najviše zavisi od toga šta kupujemo. U Turskoj je prisutna takozvana "inflaciona spirala" i rast cena je prošle godine bio 50, a ove će možda dostići i 150 odsto. To ubrzavanje inflacije koje traje nekoliko godina uzima sve veći mah. Dinamika porasta cena je sve izraženija. Što se tiče naših turista, uvek je bolje kada imate stabilnu valutu, u ovom slučaju evro, u odnosu na koju turska lira gubi vrednost", objašnjava Stojanović.

Profesor napominje da politika turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana odstupa od konvencionalnih i teorijskih modela i da se zbog toga ne mogu praviti precizne prognoze.

"Ne vidim da vodi neku restriktivnu politiku niti da makroekonomsku politiku vodi na pravi način, zbog čega imamo slučaj da je u prošloj godini stopa inflacije bila 54 odsto, a da je lira pala 44 odsto. Prema tome, tu se na neki način i nije isplatilo onima koji su imali valutu, kad je pretvore u lire, da bi kupovali domaće proizvode. Po pravilu, ako se setimo devedesetih godina, inflacija može da bude čak i dobra za one koji imaju stabilnu i dobru valutu, u odnosu na koju domaća valuta pada", kaže profesor.
On podseća da krajem prošle godine Turska nije beležila ovakvu situaciju, pa se veoma isplatio šoping u toj zemlji, ali kaže da je ove godine još neizvesno, jer Erdogan i centralna banka koja je pod njegovim uticajem donose neka rešenja, naročito što se tiče kamatne stope, koja su u suprotnosti sa onim što radi Amerika, što najavljuje Evropska centralna banka (ECB) i NBS.

"Turska drži kamatnu stopu na nivou od 14 odsto, a inflacija je skoro 80 odsto. Tim pospešivanjem kreditiranja Erdogan pokušava da zadrži privredni rast i da poveća izvoz. Ali, to je veoma opasno za Tursku i odstupa od teorijskih modela koji kažu da je jedan od ključnih elemenata borbe protiv inflacije kamatna stopa. I u Evropi će, kao i kod nas početi sa povećanjem referentnih kamata, a on ima svoj lični eksperiment koji odstupa od konvencionalnih rešenja vezanih za upravljanje makro varijablama. Tri su ključne - ekonomski rast, inflacija i devizni kurs, a u ovim poremećenim uslovima ne možete zadržati stabilnim sve tri makro varijable, a jednu ili dve treba žrtvovati zarad treće ili druge dve", smatra profesor Stojanović.