"Nedavno usvojene izmene zakona o porezu na nepokretnosti, kojima je Vlada predvidela oporezivanje nekretnina u vrednosti od 150.000 evra pa naviše, predstavljaju promašaj, jer sa rastom cena kvadrata kojem svedočimo u poslednjih godinu dana došli smo u situaciju da taj iznos više ne predstavlja luksuz", rekao je u razgovoru za crnogorski "Dan" ekonomski analitičar Predrag Drecun.

"Mislim da je granica od 150.000 evra preniska. Danas u Budvi, Podgorici, Kotoru…jedva da možete kupiti dvosoban stan za 150 hiljada evra. Dvosoban stan nije luksuz. Mislim da je granica trebalo da bude znatno veća, ako je cilj da se oporezuje luksuz. Generalno, mislim da oporezivanje prometa luksuznih nekretnina nije dobro rešenje, jer to otvara prostor za razne oblike evazije, bilo zakonite, ili nezakonite", smatra Drecun, prenosi Investitor.

Po njegovom mišljenju, za Crnu Goru je mnogo bolje rešenje oporezivanje visokih dohodaka, visokih depozita, "umrtvljenih" depozita, kao i svih oblika "umrtvljene" imovine.

"Bojim se da će ovim zakonom biti pogođen vrlo širok dijapazon mladih ljudi, bračnih parova koji rešavaju stambeno pitanje, kao i svi ostali koji kupuju stan. Umesto da im da određene olakšice, koje se kasnije multiplikativno vraćaju društvu, kroz rast nataliteta ili veću ličnu potrošnju, država ih destimuliše na samom početku života. Stanovi se najviše kupuju na kredit, pa će i kamate biti veće, jer će uvećani porez biti pripisan nabavnoj ceni. Porašće tražnja za manjim stanovima, a samim tim i cene garsonjera i jednosobnih stanova. Porašće i cena izdavanja stanova, porašće prihodi države po osnovu poreza na prihode od izdavanja stanova", kazao je Drecun.

Situacija na crnogorskom tržištu nekretnina drastično se pogoršala prošle godine, nakon eskalacije rata u Ukrajini i značajnijeg priliva stanovništva iz te zemlje, kao i iz Rusije, čiji je životni standard daleko iznad domaćeg proseka.

Cene stanova u Podgorici u toku prošle godine su porasle od 13 do 15 odsto, a u primorskim opštinama od 20 do 25 odsto. Prema nekim informacijama, cena kvadrata u glavnom gradu kreće se u rasponu od 1.300 do čak 2.500 evra u novogradnji, a kada je reč o starijim zgradama, kvadrat košta do 1.800 evra. Kada je reč o primorskom regionu, cene su najveće u Budvi i Bokokotorskom zalivu.

Prosečna cena kvadrata u Budvi je oko 2.300 evra, mada ide i više, dok u Kotoru kvadrat košta između 2.500 i 4.000 evra u Starom gradu. Prosečna cena u Herceg Novom je oko dve hiljade evra, a u Baru 1.800. Kada se u obzir uzmu primanja prosečnog građanina Crne Gore, jasno je da je kupovina nekretnine u ovom trenutku gotovo nedostižna, prenosi Investitor.