Proizvođači tvrde da na poskupljenje utiču troškovi proizvodnje, a cene variraju u zavisnosti i od toga da li su jaja industrijska ili ona koja se kod nas popularno nazivaju "domaćim".


Na čačanskoj pijaci na tezgama pojedini prodavci naglasili su natpisom da prodaju domaća jaja.

“Evo, ovo je što šeta koka. Ona su trideset. A oni su iz kaveza 20”, čuju se pijačni prodavci.


“To su one što su puštene, one su trideset. I zaslužuje toliko. A pravo da ti kažem i ja jedem ona iz kaveza, budu mi jeftinija”, objašnjava za RTS Zagorka Đurović, pijačna prodavačica.


Skok cene luka ublažio je šok od poskupljenja jaja, za koja pojedini kupci smatraju da postaju luksuz.


“Kad je takva cena sto posto da jesu domaća”, kaže jedan kupac. Drugi kaže: “Ja ih kupujem ovde po 19 sad. A trideset boga mi podosta je, ali…”


Ima i onih koji smatraju da su jaja osnovna potreba i da se cena mora prihvatiti: "Šta da radimo?"


Na užičkoj pijaci, uprkos skoku cena, pojedini kupci godinama imaju više poverenja u prodavce na tezgama, a izbegavaju prodavnice.


Kakva je to luksuzna namirnica kad treba da se koristi što češće, pitaju neki. Drugi kažu:


“Sva su jaja domaća, ne postoje divlja jaja. Mislim da to niko više ne šeta kokoš, samo pričaju.”


“S obzirom da je još uvek hladno, da je još sneg, kokoška nema gde ni da šeta, ni da kljuca, prema tome devedeset posto je to prevara za građane. U zimskom periodu, što nazivaju domaću kokošku, ako joj ne daju koncentrata neće imati nijedno jaje”, kaže Milena Subotić, vlasnica farme koka nosilja iz Krvavaca.


Kod Maksimovića u Ražani živina spava na granama, a ne hrane je koncentratom, već žitaricama. Oni ne forsiraju koke da nose jaja u zimskom periodu.


“Mi nju ne forsiramo. Postoji jedan period kada koke ne nose jaja. I one se u tom periodu i odmore. Kad krene toplota u prirodi onda počnu nositi jaja”, ističe Slaviša Maksimović, iz Ražane.


Cena takvih jaja je četrdeset dinara, ali Slaviša kaže mogu se pazariti na kantar, kako se nekada dosetio jedan mudri Era. Zahvaljujući tim domaćim jajima, desetogodišnji Andrija kaže da dobije snagu kao Popaj, kakva će dobro doći odraslima da savladaju ili pak nekako obuzdaju učestalost rasta cena životnih namirnica.

Rade Škorić, direktor Zajednice živinara Beograd, izjavio je da su jaja u odnosu na prošlu godinu poskupela za 30 odsto, ali da pred Uskrs neće biti novog povećanja cena.


"Jaje je bilo u depresiji cena. Imali smo veliki problem zbog pojave virusa korone, zaustavljeno tržište kada su proizvođači molili vladu da skine sa tržišta zaostalu količinu jaja i tada počinje problem jer je cena u maloprodaji bila 12 do 13 dinara dok je kod farmera bila šest", istakao je Rade Škorić.

Prema rečima sagovornika jaja u Srbiji su najjeftinija u regionu, a možda i u celoj Evropi. "Jaje je najjeftiniji artikal kad treba da se sa proteinima snabdete za doručak ili večeru i za te pare ništa drugo ne možete uraditi da kvalitetno doručkujete ili večerate. Jaje u Srbiji je najjeftinije možda ne u regionu već i u Evropi", kazao je.

Sagovornik je istakao da u Srbiji postoji višak jaja, kvalitetna proizvodnja, dobra genetika, dobri proizvođači i velike farme. Kako je objasnio, zbog svega navedenog Srbija ne uvozi jaja i ona su najjeftinija u regionu.

"Uskrs za proizvođače nije više što je nekada bio, danas niko više ne farba 100 jaja, to je simbolično obeležavnje pa se svede na 10 do 20 jaja. Prodaju jaja diktira trgovina svojim akcijama gde ćete moći da kupite jaje za dinar ako nešto drugo kupite.Pred praznik će poskupeti možda dinar ili dva, ali više od toga cena rasti neće", zaključio je Rade Škorić.