Uskrs ili Vaskrs je najveći hrišćanski praznik kojim se proslavlja Vaskrsenje Isusa Hrista koje se desilo trećeg dana posle njegove smrti, uključujući i dan smrti nakon njegovog raspeća od strane Rimaljana na Golgoti.

To je pokretni praznik i kod istočnih hrišćana, Vaskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod zapadnih uvek između 22. marta i 25. aprila.

Iz teološke perspektive, Vaskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobede sina Božjeg nad smrću i progonstvom.

Po tumačenju nekih protestanata, ne Vaskrs, već Veliki petak predstavlja najveći hrišćanski praznik, zato što se čovečanstvo već Isusovom smrću, a ne njegovim vaskrsnućem, oslobodilo grehova. Ipak, ta teorija negira postojanje života posle smrti, pošto Isus po Svetom pismu smrt pobeđuje tek svojim vaskrsnućem, a hrišćani u tome i vide smisao i značenje Vaskrsa.

Bez Vaskrsa, dana kada se slavi pobeda života nad smrću, hrišćanstvo ne bi moglo da postoji.

Ovom danu prethodi sedmonedeljni post, a na Vaskrs se tradicionalno lome jaja koja simbolišu nov život.

U nedelji koja prethodi Vaskrsu, i koja se zove “Stadalna nedelja”, liturgijama se obeležavaju poslednji dani života Isusa Hrista.

Fabranje jaja simbolizuje rađanje novog života i ona se na Uskrs poklanjaju, razmenjuju i lome.








U subotu se služi prva liturgija Vaskršnja, uveče se čita odeljak iz jevanđelja u kome se, po tadašnjim jevrskim običajima, premazuje telo pokojnika kako se ne bi osećalo, a saznanjem tri žena da je grobnica otvorena i da tela Isusa Hrista nema, počinje vera u Hrista i njegov Vaskrs.








Na ovaj dan peva se i himna "Hristos vaskrse iz mrtvih, smrću smrt umrtvi i onima koji su u grobovima život darova", a vernici pozdravljaju jedni druge uz reči uz reči "Hristos vaskrse - Vaistinu vaskrse".

Jedan od običaja je da za Vaskrs ne idete na spavanje pre ponoći, jer ćete za sledeći biti pospani.

Pored toga postoji još nekoliko istaknutih običaja.

U nedelju preporučljivo je da ustanete rano, a na spavanje da ne idete pre ponoći. Veruje se, ako odete na spavanje pre ponoći onda ćete sledeći Vaskrs biti pospani i nećete imati snage za posao.

Decu bi valjalo da za Vaskrs dotaknete crvenim jajetom, da bi tokom godine bili zdravi i creveni. A evo i zašto se sprema kolač za Vaskrs. Običaj spremanja nekog kolača za Vaskrs potiče još iz vremena kada je tokom posta bilo zabranjeno jesti mleko i jaja. Kada je zabrana "istekla" onda se hleb obogaćivao i tako je nastao kolač.

Jaja se boje baš u crveno zato što predstavlja prolivenu Isusovu krv, a druge boje označavaju radost zbog pobede. Prvo obojeno jaje nazivamo čuvarkuća i ostavlja se na posebno mesto, do sledećeg Vaskrsa i ono tako štiti domaćinstvo.

Vaskrs se slavi tri dana, svake godine datum može da se menja, ali uvek "pada" u nedelju.

Vaskrs simbolizuje nastanak života, predstavlja srž hrišćanstva, a to je pobeda nad smrću kroz žrtvovanje i patnju.

Tog dana pozdravljamo se rečenicom "Hristos vaskrese", uz odgovor "Vaistinu vaskrese".

Nedelja pred Uskrs naziva se stradalna nedelja i svi dani su veliki, od ponedeljka do petka.

Petak je najtužniji dan jer je tada Isus razapet. To je dan tišine, tada se ne peva, ne igra.