Velikogospojinski post uvek počinje na Svete mučenike Makaveje 14. avgusta i traje dve nedelje.

Reč je o jednom od najstrožih postova, a posti se u znak sećanja na smrt Bogorodice i dan kada se uspela na nebo, odnosno do Velike Gospojine, 28. avgusta.

Velika Gospojina poznat je i kao praznik majki i dece.

Ovaj post je najkraći od četiri godišnja posta, traje 15 dana, od 14. do 28. avgusta, ali je stroži od svih ostalih.

Sve vreme se posti na vodi, osim nedeljom kada su dozvoljeni ulje i vino.

Takođe, za vreme ovog posta se obeležava i praznik Preobraženje Gospodnje, 19. avgusta, kada sme da se jede i riba.

Kada pričamo o postu, najčešce govorimo o hrani, ali post u hrišćanstvu ne znači samo odricanje od mrsne hrane i pića, već prvenstveno ima duhovnu dimenziju i ogleda se u uzdržavanju od rđavih misli, reči i dela, te pojačavanju molitvi i činjenju dobrih dela.

Sveti Jovan Zlatousti piše: "Kažeš da postiš. Uveri me u to svojim delima. A koja su to dela? Ako vidiš siromaha, udeli mu milostinju. Ako se nadeš s neprijateljima svojim, izmiri se sa njima. Ruke neka poste uzdržavajuci se od svake gramzivosti i krade. Kakva nam je korist ako ne jedemo meso i ribu, a ujedamo i proždiremo svoje bližnje."