Lepo uređeno dvorište jedan je od najvećih aduta svakog doma, ali pri planiranju sadnje mnogi zaborave na jedno ključno pravilo: nisu sve biljke dobre komšije – barem ne vašoj kući.
Pojedine vrste, iako naizgled dekorativne i korisne, mogu vremenom izazvati ozbiljne probleme ako ih posadite preblizu temelja, fasade ili instalacija.
Korenje koje se širi i podiže pločnike, biljke koje privlače neželjene insekte ili one koje povećavaju rizik od vlage, buđi i oštećenja konstrukcije – sve su to razlozi za oprez.
Strani stručnjaci za pejzažnu arhitekturu i održavanje okućnica upozoravaju da treba dobro da proučite navike biljke pre nego što je zasadite u blizini kuće.
U nastavku donosimo spisak biljaka koje, ma koliko lepe bile, jednostavno nisu dobar izbor za sadnju uz temelje doma.
"Nisu sve biljke prikladne za svako dvorište", kaže Rafi Fridmen, predsednik firme Coastal Luxury Outdoors za housebeautiful.com.
"Neke se agresivno šire, ne uspevaju u određenim klimama, mogu da predstavljaju zdravstveni rizik za decu i kućne ljubimce ili zahtevaju intenzivno održavanje."
Jedna od biljaka na koju bi svaki kupac trebalo da obrati pažnju je kudzu. "Najinvazivniji korov na planeti", kaže Temi Sons, osnivačica i direktorka TN Nurseryja iz Tenesija. "Može da naraste i do 45 centimetara dnevno. Uklanjanje zahteva stručnu intervenciju – ovo je ozbiljna prepreka čak i iskusnim vlasnicima kuća."
Bambus iako je vizuelno privlačan i brzo popunjava praznine u dvorištu, takođe je izuzetno invazivan. "Bambus se može agresivno širiti i oštetiti okolinu i strukture", kaže Bret Daglas iz Ironclad Landscape Management. Preporučuje sadnju bambusa u grudvama, koji se lakše kontroliše, ili odabir alternativnih biljaka poput zvezdastog jasmina ili mandevile.
Ova biljka ne samo da može da uništi dvorište, već je i izuzetno teška za uklanjanje. "Japanski dvornik nadmašuje druge biljke i teško je potpuno ga iskoreniti", rekao je Met Slejmejker iz Lively Roota. Njegovi podzemni rizomi često ostaju u tlu i nastavljaju da rastu, što zahteva ponovljeno uklanjanje – ponekad i više puta.
Bermudska trava česta je u toplijim krajevima, ali vrlo invazivna. "Mora redovno da se kosi i ima definisane granice, inače se širi", ističe Skot Serdžent, vlasnik Seargeant Landscape & Arboriculture. Uklanjanje zahteva upotrebu sistematičnih herbicida.
Nana je mirisna i ukusna, ali ako se ne uzgaja u posudi, brzo može da preuzme celo dvorište. "Neverovatno agresivna, može da uguši druge biljke i proširi se na travnjak", upozorava Fridmen.
Stablo Sissoo slično fikusu, raste vrlo brzo, a korenje može podizati zidove i ošteti konstrukcije. Korenje često prodire ispod zidova i uzrokuje dizanje.
Stablo slatke gume ima šiljasto seme koje predstavlja opasnost. Eukaliptusi su lepi, ali njihove semenke postaju tvrdi, oštri predmeti koji mogu da ozlede ljude i životinje.
Engleski bršljan može da prekrije i uguši druge biljke, pa i velika stabla. Brzo se širi i može uništiti sve oko sebe, alternativa je Virdžinijski puzavac.
Kineski brest brzo raste, a korenje mu ostaje aktivno čak i nakon sečenja stabla. Korenje može da se širi godinama.
Iako stvaraju lepu krošnju, jaseni su skloni napadima smaragdnog svrdlova, invazivne bube. "Posebno na istoku SAD-a, jasen često znači da ćete uskoro morati da zovete arboristu", upozorava Fridmen.
Meksička jagorčevina ima prekrasne cvetove koji brzo preuzmu dvorište. "Ako ne želite dvorište puno samo jagorčevine, izbegavajte ovu biljku", kaže Smit. Umesto toga, razmislite o lantanama ili verbenama.
Iako su estetski privlačni, ljiljani su otrovni, naročito za mačke. "Ako imate kućne ljubimce, izbegavajte kuće s ljiljanima ili ih uklonite nakon useljenja", upozoravaju stručnjaci.
Crni orah daje orahe, ali i stvara probleme. "Korenje izlučuje prirodni herbicid koji sprečava rast drugih biljaka", objašnjava Slejmejker. "Može da se širi i do 15 metara."
Meksička perjanica iako otporna na sušu, može izazvati iritaciju kože. "Širi se brzo i uzrokuje svrab pri kontaktu."
Ako se pri razgledanju potencijalne kuće sretnete s nekom od ovih biljaka, zatražite savet stručnjaka za okoliš ili arboriste. Ulaganje u dom trebalo bi da donese zadovoljstvo – a ne biljne glavobolje, piše Jutarnji.hr.