Poslovi tokom penzije su korak na koji se odlučuje sve više starijih ljudi, što zbog ekonomskih, tako i zbog društvenih razloga.

Prosečna penzija još uvek nije dostigla željeni nivo, mada država na tome intenzivno radi, i najavljenim povećanjima taj trenutak se bliži.

Ipak u međuvremenu i dalje se uveliko radi i u trećem životnom dobu.

S druge strane, i poslodavci se bez predrasuda okreću penzionerima koji su voljni da rade, a pritom imaju potrebno znanje i iskustvo.

Pozicije na kojima se zapošljavaju penzioneri su brojne – od prodavaca u marketima, pekarama i mesarama, do knjigovođa, ekonomista i radnika obezbeđenja. S druge strane, mnogi mladi ljudi u našoj zemlji su nezadovoljni uslovima koje poslodavci nude, te zbog toga ne prihvataju ove poslove.

Važno je i razjasniti koji to penzioneri mogu da se zaposle i koje uslove moraju da ispune i oni i poslodavci kako bi se zasnovao radni odnos.

Vrste penzije u našoj zemlji i zaposlenje


U našoj državi razlikujemo tri vrste prava koja penzioneri ostvaruju, a to su pravo na starosnu i prevremenu penziju, pravo na invalidsku penziju i pravo na porodičnu penziju. Njihove mogućnosti zapošljavanja u toku penzije se, ipak, umnogome razlikuju. Naime, korisnici porodične penzije mogu da se zaposle samo po ugovoru o delu i po autorskom ugovoru, pri čemu je izuzetno važno da njihova naknada za rad na mesečnom nivou ne prelazi iznos najniže osnovice osiguranja zaposlenih. Ukoliko se ovo, ipak, dogodi, oni će izgubiti pravo na isplatu porodične penzije. Upravo zbog ovog razloga se korisnici porodične penzije veoma retko odlučuju na bilo kakvo zaposlenje, smatrajući da im se to ne isplati.

S druge strane, korisnik starosne ( i prevremene) penzije ima pravo da se zaposli bez ikakvog ograničenja, što znači da može da obavlja neku samostalnu delatnost, ali isto tako i da se angažuje po ugovoru o delu ili autorskom ugovoru, pri čemu ne gubi pravo na istovremeno primanje penzije. Dakle, korisnici starosne penzije mogu da primaju penziju bez problema, bez obzira na to da li su se ponovno zaposlili nakon stupanja u penziju ili ne.

Iako se smatra da oni ne bi smeli da rade, korisnici invalidske penzije imaju pravo da budu angažovani na nekim povremenim poslovima.

Obaveze penzionera i poslodavaca


Iako za mnoge poslodavce ovo deluje kao idealna opcija, postoje određene obaveze koje i oni i penzioneri moraju da ispune kako bi se zasnovao ovakav radni odnos. Za početak, penzioneri koji se zaposle nemaju nikakvu obavezu da podnose prijavu Republičkom fondu za penziono i invalidno osiguranje, već je to obaveza poslodavca koji ga radno angažuje. Očekuje se da poslodavac ispuni obaveze podnošenja prijave za osiguranje, ali i da uplaćuje doprinose za zaposlenog penzionera. Još jedno pravo koje penzioneri pri zapošljavanju imaju, a koje značajno utiče na njihovu sve češću odluku da se zaposle u tom dobu, jeste mogućnost ponovnog određivanja penzije po prestanku ovog zaposlenja. Ukoliko penzioner bude zaposlen na ovaj način bar godinu dana, što znači da je u tom periodu i osiguran po ovom osnovu, onda on po završetku tog radnog odnosa stiče pravo na ponovno određivanje visine njegove penzije, ukoliko bi mu se to isplatilo s obzirom na iznos penzije koju već prima.

Zdravstveno osiguranje i penzioneri


Uplaćivanje zdravstvenog osiguranja kod penzionera je pitanje koje buni mnoge i koje je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod poslodavaca, budući da nekada oni nisu imali obavezu plaćanja zdravstvenog osiguranja za zaposlene penzionere. Ipak, promene su nastupile kada je izmenjen Zakon o zdravstvenom osiguranju kojim je utvrđeno na koji način se određuje prioritetni osnov osiguranja. Ovo je definisano, pre svega, zbog toga što se zdravstveno osiguranje nikada ne plaća iz dva osnova, već isključivo iz prioritetnog osnova, kada je u pitanju osoba koja ima više osnova osiguranja. Ono što mnogima nije bilo jasno kada je došlo do primene ovog Zakona je da li će penzioneri sada plaćati zdravstveno po osnovu penzije, ili po osnovu plate koju stiču novim zaposlenjem.

Nekada, penzioneri su mogli sami da biraju po kom osnovu će biti zdravstveno osigurani, što znači da su, u slučaju da budu osigurani po osnovu penzije, svom novom poslodavcu obezbedili izvesne povlastice, zbog čega se veliki broj poslodavaca i odlučivao na korak zapošljavanja penzionera.

Ipak, sa izmenama Zakona iz 2019. godine ovo je promenjeno, te sada starosni penzioner koji se zaposli mora biti osiguran po osnovu rada. U ovom slučaju poslodavac je taj koji mora da osigura penzionera i da na njegovu platu obračuna i ove troškove.  Ipak, ukoliko penzioner posluje kao preduzetnik ili kao osnivač društva ograničene odgovornosti, u tom slučaju će on biti zdravstveno osiguran po osnovu penzije.

Poslovi za penzionere - kako zaraditi dodatni novac u penziji


Ipak, nije retkost videti oglase za posao namenjene upravo penzionerima, a najčešče su to povremeni i provremeni poslovi a ređe ponovno stupanje u radni odnos upravo zbog navedenih dažbina.


Poslovi prodavaca sladoleda, pomoćnih poljoprivrednih radnika, radnika privatnog obezbeđenja ili održavanje domaćinstava samo su neke od delatnosti koje penzioneri obavljaju kao deo privremenih poslovnih angažmana. Honorarna zaposlenja nisu rezervisana samo za mlade ljude pa ih tako obavlja i veliki broj penzionera, sa motivom dodatne zarade u penziji.


Penzionerski poslovi mogu da budu i oni koji obuhvataju zaduženja dadilje, negovateljice ili kućne pomoćnice. Kao pomoć u kući, stariji ljudi mogu da budu dobar saveznik roditelja u vaspitavanju dece, jer dadilje često nemaju formalno obrazovanje, već rade na osnovu preporuka, ranijeg iskustva u radu sa decom i čuvanja mališana, a tu je i faktor jeftinije usluge starijeg lica koje mogu da pruži kvalitetnu uslugu.


Pored čuvanja dece, penzionerski poslovi mogu da budu i poslovi negovatelja ili negovateljice, a, bogami, penzionerski poslovi mogu da uključuju i gastarbajtersko angažovanje.


Zaposlenje na nekoliko meseci, uz plaćen put i troškove, predstavlja unosan posao.


Sektor bezbednosti, odnosno one privatne firme koje pružaju usluge zaštite i nadgledanja objekata, najčešće angažuju penzionere. S obzirom na to da ne postoji ograničenje za godine, nije redak prizor da u bankama, poštama ili supermarketima, sretnete penzionere i starija lica koja obavljaju funkciju radnika obezbeđenja.


Takvi poslovi u penziji mogu da nose određenu dinamiku, a oni penzioneri koji su nekada radili kao policajci ili profesionalno obezbeđenje, često mogu da se zaposle kao noćni čuvari u poslovnim zgradama. 

Može se zaraditi i od kuće, heklanjem, štrikanjem ili drugim starim zanatima koji izumiru a pokazuje se da su nam ipak sve više potrebni.


Poslovi od kuće mogu da uključuju i ketering, odnosno pomoć u kuhinji i pružanje usluga spremanja hrane, držanje časova iz oblasti kojima su se penzioneri bavili tokom radnog veka.


Poslovi za ljude u penziji mogu da budu i terenski, sezonski poslovi koji zahtevaju veći fizički napor.


To je ipak za mlađe penzionere u kondiciji.


Oni mogu budžet dopuniti kao berači različitog sezonskog voća - šljiva, malina ili jabuka... Za sve one koji mogu da izdrže rad u poljoprivredi, ovo je odlična prilika da dodatno i to dobro zarade. Ipak, naporan posao i fizički zahtevi koji se javljaju tokom ovih delatnosti su često prepreka za brojne penzionere.


Sa druge strane, penzioneri koji su radili na gradilištu, bilo kao inženjeri ili građevinski radnici, mogu nakon odlaska u penziju da budu konsultanti na gradilištu ili ispomoć na terenu, te da tako zarade dodatan novac. Sezonski poslovi na gradilištima širom Srbije za iskusne bauštelce u penziji su odlična prilika da se i nakon radnog veka zaradi dobar novac.