Udeo javnih rashoda za penzije u BDP-u značajno se razlikuje od zemlje do zemlje.

Na prvom mestu je Italija sa 15,9 odsto, a na drugom Grčka sa 15,6 odsto.

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), u Francuskoj, u kojoj je u poslednje vreme veliki otpor građana zbog povećanja starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, izdvajanja su takođe vrlo visoka - oko 14,5 odsto.

Kada je u pitanju Srbija, penzije čine 9,7 odsto javnih rashoda BDP-a.

- Rashodi za penzije u Srbiji su ispod 10 odsto BDP-a i to se može smatrati ekonomski održivim i prihvatljivim, ocenio je NIkola Altiparmakov, član Fiskalnog saveta.

Inače, Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju u Srbiji izmenjen je 2014. godine.

Od tada se za žene svake godine menjaju uslovi za penziju i to po pravilu da se starosna granica pomera u rasponu od dva do šest meseci godišnje.

I tako sve do 2032. godine kada će one moći da idu u penziju sa 65 godina starosti, što je godinu dana i deset meseci duže nego danas, objavio je Blic.