Devet od deset osoba starijih od 65 godina (približno 1,2 miliona stanovnika) ima bar jednu dugotrajnu bolest ili zdravstveni problem. Skoro trećina osoba ove životne dobi (31,5 odsto ili oko 450.000) ima ozbiljne teškoće u obavljanju svakodnevnih kućnih aktivnosti, a gotovo svaka deseta starija osoba (9,5 odsto, približno 130.000) ima ozbiljne poteškoće u obavljanju aktivnosti lične nege, pokazalo je Istraživanje o zdravlju stanovništva Instituta za javno zdravlje Srbije.

S obzirom na to da je 2011. udeo starijih bio 17,4 odsto, a 1973. samo devet procenata, neophodno je skrenuti pažnju javnosti i društva na projekciju rasta u decenijama koje dolaze. Ovi podaci i faktori kao što su demografsko starenje, migracije i promene strukture porodice jasno ukazuju na potrebu za dugotrajnom negom starijih osoba i osoba sa invaliditetom.

Čak 600.000 ljudi iskazalo je potrebu za podrškom i negom u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, od odlaska u kupovinu i održavanja higijene doma, do palijativne nege, kućnog lečenja i psihološke podrške – istaknuto je na panel diskusiji ,,Budućnost dugotrajne nege starijih osoba i osoba sa invaliditetom”, koju je organizovao Crveni krst Srbije u okviru kampanje javnog zagovaranja koja se sprovodi kao deo projekta „Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom kovid 19 krize i budućih kriza”.

Ovaj projekat finansiraju Evropska unija, Austrijska agencija za razvoj i austrijski Crveni krst.

– Neophodno je uspostaviti što pre kombinovane usluge socijalne i zdravstvene zaštite, koje još uvek nisu uspostavljene iako je prošlo više od deset godina od donošenja Zakona o socijalnoj zaštiti – navela je Brankica Janković, poverenica za zaštitu ravnopravnosti, i istakla da nije dovoljno to što su najrazvijenije usluge na lokalnom nivou, već je potrebno insistirati na međulokalnim i međuopštinskim uslugama, kao i na saradnji javnog i privatnog sektora.

– Ono što možemo svi da uradimo već danas to je da se adekvatnije pripremimo za starenje i starost – istakla je važnost pravovremene pripreme i edukacije poverenica.

Kada je u pitanju nega, poslednje istraživanje Crvenog krsta Srbije i SeConS-a pokazalo je da 40,7 odsto ispitanika starijih od 65 godina zbog teškoća u funkcionisanju ima potrebu za dugotrajnom negom, a među njima je više žena nego muškaraca.

Najčešći razlozi i smetnje u obavljanju dnevnih aktivnosti su velike teškoće u vezi sa kretanjem, sa kojima se suočava više od četvrtine starijih, dok se svaka deseta osoba od 65 i više godina suočava sa teškoćama u obavljanju dnevnih aktivnosti usled hroničnih bolesti. Podrška im je najpotrebnija u održavanju domaćinstava, plaćanju računa i nabavci, odlasku kod lekara i organizovanju popravki u stanu.

– Među osobama sa invaliditetom mlađim od 65 godina, 64 odsto, znači približno njih 420.000, usled teškoća u obavljanju dnevnih aktivnosti ima potrebu za ovakvim tipom nege. Trenutno, u Srbiji više od 90 odsto usluga nege i podrške
namenjene starijim osobama i osobama sa invaliditetom pada na teret porodice, na takozvane neformalne negovatelje. Iako ovaj trend nije značajno različit u odnosu na Evropu i svet, potrebno je da se čitavo društvo uključi kako bi se našlo održivo rešenje ovog problema – istakla je Nataša Todorović iz Crvenog krsta Srbije, i objasnila da ispitanici nisu bili nezadovoljni kvalitetom usluge već kvantitetom, a sve zbog nedovoljnog broja usluga.

Prema njenim rečima, problem su i seoske sredine gde smo nekada imali „ruke koje rade i ruke koje neguju”.

– Sada to više nemamo jer su seoska domaćinstva ostala usamljena. Zato je važna digitalizacija. Budućnost usluga dugotrajne nege zavisi od efikasnijeg i koordiniranog davanja informacija. Zbog nedostupnih informacija mnogi ne znaju kako da ostvare svoja prava. Potrebna nam je jedinstvena tačka ulaska u sistem – rekla je Todorović.

Na panelu je istaknuto još i to da kod nas vlada nedovoljna digitalna pismenost zbog čega postoji dosta prostora da se radi kako na polju digitalnog opismenjavanja starijih, tako i razvoju novih usluga koje podrazumevaju digitalizaciju, veštačku inteligenciju i slično.