“Činjenica je da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu penzije, tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim merljiva finansijska kazna”, navode iz koalicije koja samostalno nastupa na predstojećim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj.

“U kontekstu borbe protiv siromaštva takva svojevrsna penalizacija treba što pre biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž. Neke zemlje članice EU već imaju takvu praksu, Poljska za 5 godina studiranja priznaje čak 8 godina u radni staž, Nemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im, naravno, utiče na visinu penzije”, podsećaju.

Fakultetski obrazovani su finansijski kažnjeni


“U Hrvatskoj po podacima popisa stanovništva iz 2021. godine 24,1 posto populacije ima fakultetsko obrazovanje. Poznato je da im je kroz proteklih tridesetak godina bilo teško odmah pronaći posao, a to je razlog da su retki građani sa fakultetskom diplomom do svoje 65. godine uspeli ostvariti puni radni staž”.

“Kako je penzioni sistem u isključivoj nadležnosti svake članice EU tako je isključivo stvar političke odluke svake članice hoće li se studiranje priznati u radni staž, omogućiti otkup godina studiranja poput Belgije i Austrije, ili osmisliti neki svoj model koji ima za cilj priznavanje studiranja u radni staž”, kažu iz ove koalicije.

Oni dodaju da je to i demografska mera, prenosi Moje Vrijeme.

“Priznavanjem godina studiranja u staž upravo bi se mladima dao razlog više da u kalkuliranju isplati li im se studiranje prigrle taj intelektualni i ekonomski napor. Nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija svoju budućnost i porodicu realiziju u Hrvatskoj što bi za sve lošiju demografsku sliku svakako bio veliki iskorak u pozitivnom smeru, kažu iz Koalicije umirovljenika.