Godine rada u nepunom radnom vremenu računaće se kao da ste radili puno radno vreme, ali samo kao period potreban da biste ispunili uslov za penziju.
U ostalim slučajevima, rad na nepuno radno vreme preračunavaće se zavisno od satnice.
S druge strane, penzioneri koji rade moraju raditi dve godine da bi mogli zatražiti novi obračun penzije godinom dana staža, kažu u hrvatskom penzijskom Zavodu za Mirovina.hr.
Takođe, s ovim stažom nije moguće preći iz prevremene u starosnu penziju.
Odredbe Zakona o penzionom osiguranju kažu da se period zaposlenja s nepunim radnim vremenom izjednačava se s punim radnim vremenom kada je to potrebno da bi se stekli uslovi za penziju.
Laički, ako ste radili nekoliko godina dva ili četiri sata dnevno, a te su vam godine potrebne da biste stekli uslov za penziju, one će vam se računati kao da ste radili puno radno vreme.
Odnosno, takva godina rada biće jednaka godini staža, ali samo kao period koji se uzima kod sticanja uslova za penziju.
Pritom se svota pripadajuće penzije računa na osnovu stvarnog staža osiguranja, odnosno onoliko koliko ste i radili.
Tako je kada se gleda ‘penzioni’ staž, odnosno staž potreban kao uslov za penziju. Staž osiguranja je nešto drugo. U staž osiguranja na osnovu kojeg se ostvaruju prava iz penzijskog osiguranja računa se i period proveden u zaposlenju s nepunim radnim vremenom. Međutim, računa se staž u trajanju koje odgovora ukupnom broju sati rada ostvarenog za pojedine godine, obračunatih na puno vreme. Na primer, rad na sat vremena dnevno u godini dana ne računa se kao godina dana staža, već iznosi 45 dana. Rad na četiri sata donosi šest meseci staža u godini i slično.
Odredba se ne odnosi na penzionere koji rade
Ista odredba ne primenjuje se u slučaju rada uz penziju do polovine radnog vremena. Penzioneri nakon dve godine rada uz penziju mogu tražiti novi obračun penzije i dobiti dodatnih godinu dana staža.
Drugim riječima, njima se dve godine rada računaju kao jedna, ako su radili četiri sata dnevno. Ako je penzioner radio, na primer, dva sata dnevno, neće nakon dve godine takvog rada steći dodatnu godinu staža kao uslov za ponovni obračun penzije.
Nema prelaska iz prevremene u starosnu penziju
Pri određivanju nove prevremene starosne penzije ili prava na starosnu penziju polazni faktor na osnovu kojeg je bila određena prethodna prevremena starosna penzija povećava se za 0,3 % po mesecu za svaki mesec za koji je bila obustavljena isplata penzije zbog zaposlenja ili obavljanja delatnosti, a tako povećan polazni faktor može iznositi najviše do 1,0. Ako je za vreme zaposlenja korisniku bila isplaćivana penzija, polazni faktor se određuje u visini polaznog faktora na osnovu kojeg je bila određena prethodna penzija, kažu iz penzionog Zavoda.
Iz toga se može zaključiti da penalizacija i prevremena penzija ostaje, bez obzira na to što je na osnovu rada u penziji novi obračun zatražila osoba koja sada po godinama života ispunjava uslove i za starosnu mirovinu.
