Na osnovu međunarodnih ugovora o socijalnoj sigurnosti, HZMO je prošle godine uplatio nešto više od 365 miliona evra na račune lica koja su deo radnog iskustva sakupila u Hrvatskoj, a trenutno žive u inostranstvu.
Pored regiona i EU, novac ide i na udaljene destinacije, a u proseku svi dobijaju oko 170 evra.
Hrvatska ima nešto više od ,.228 miliona penzionera.
Najveći broj njih dolazi iz sveta rada, a ima i onih koji su zaradili penziju prema posebnim propisima.
Međutim, unutar ove velike populacije postoji i respektabilan broj ljudi kojima se penzije isplaćuju u skladu sa međunarodnim sporazumima.
To su bilateralni i multilateralni sporazumi o socijalnom osiguranju, uključujući isplatu penzija.
Hrvatska je potpisala ovakve sporazume sa drugim članicama EU i Evropskog ekonomskog prostora (Švajcarska, Norveška, Island), zemljama bivše Jugoslavije, ali i sa Ukrajinom, SAD, Kanadom i nekim egzotičnim destinacijama, poput Filipina, Meksika ili Južne Afrike - ukupno 52 zemlje.
Pojednostavljeno rečeno, ove penzije se isplaćuju po osnovu radnih ili drugih propisa licima koja su deo ili ceo svoj radni vek provela u Hrvatskoj, a deo u inostranstvu, odnosno zemljama koje su potpisale ugovore o socijalnom osiguranju sa Hrvatskom.
Dakle, takve penzije primaju Hrvati koji su deo radnog veka radili u Hrvatskoj, a zatim otišli da žive i rade u inostranstvo, ili strani državljani koji su radili u inostranstvu, a zatim deo svog radnog veka odradili u Hrvatskoj.
Pored toga, oni primaju penziju iz zemalja u kojima su akumulirali ostatak svog penzionog perioda.
Većina novca ide u region
Hrvatski zavod za penzijsko osiguranje (HZMO) prošle godine isplaćivao je penzije na račune između 185 i 188 hiljada ljudi mesečno, što je, na primer, više od broja stanovnika Splita. Jasno je da ovaj broj varira iz meseca u mesec sa prilivom novih penzionera, tj. onih koji su upravo otišli u penziju, i odlivom postojećih.