Statistika potvrđuje dubok ekonomski jaz između zemalja zapadne i istočne Evrope, ali i naglašava izazove s kojima se suočavaju penzioneri na Balkanu
Evo kolike su penzione isplate širom EU i Balkana.
Održivost penzija pod pritiskom i u EU
Buduća održivost penzije ostaje pod pritiskom u Evropskoj uniji.Žene i dalje primaju znatno niže penzije od muškaraca, a velike razlike u visini penzija između zemalja i dalje su prisutne.
Prema izveštaju OECD-a „Penzije na prvi pogled 2023", penzije su glavni izvor prihoda za starije osobe u Evropi.
U mnogim evropskim državama, javni transferi - poput državnih penzija i socijalnih davanja - čine više od 70% ukupnog bruto ekvivalentnog prihoda domaćinstava starijih osoba, a u nekim slučajevima taj udeo prelazi i 80%.
Koliko penzioneri u EU primaju kroz starosne penzije?
Prema podacima Eurostata, prosečni godišnji izdatak po korisniku starosne penzije u EU iznosio je 16.138 eura u 2022. godini, odnosno oko 1.345 evra mesečno.
U okviru EU, iznosi su se kretali od 3.611 evra u Bugarskoj do 31.385 evra u Luksemburgu (godišnje). Kada se uključe i zemlje kandidati za članstvo i članice EFTA-e, raspon je još širi - od svega 1.648 evra u Albaniji do čak 35.959 evra u Islandu.
U Norveškoj i Danskoj prosečne godišnje penzije po korisniku premašuju 30.000 evra. Švedska (22.436 €) i Finska (21.085 €) takođe su znatno iznad evropskog proseka.
Zemlje kandidati imaju najniže penzije
Među zemljama kandidatima za EU, prosečne penzije su najniže:Albanija (1.648 €), Turska (2.942 €), BiH (3.041 €), Srbija (3.486 €) i Crna Gora (3.962 €).
Crna Gora se tako nalazi tik iznad Bugarske, ali i dalje među najslabijima u regionu.
Ovo su godišnje vrednosti - što ukazuje na drastične razlike u nivou penzijskih primanja širom Evrope.
Najveće članice EU iznad proseka
Italija ima najvišu prosečnu penziju među četiri najveće članice EU - 19.589 eura.
Zzatim slede Francuska (18.855 €), Španija (18.100 €) i Nemačka (17.926 €), sve iznad evropskog proseka.
Oštre razlike između istoka i zapada
Podaci potvrđuju duboki jaz:
- Zapadna i severna Evropa imaju daleko više penzije nego istok.
- Južne zemlje stoje bolje od istočnih, ali i dalje zaostaju za nordijskim državama.
- Najgore prolaze balkanske i istočne zemlje, posebno van EU.
- Kupovna moć smanjuje razlike - ali ne dovoljno
Kada se penzije prilagode prema standardu kupovne moći (PPS), razlike su manje izražene - omer između najviše i najniže penzije u EU pada sa 8,8 na 3,5.
Primera radi, u EU se penzijski izdaci po korisniku kreću od 5.978 PPS u Slovačkoj do 21.162 PPS u Austriji.
Najniži rezultat među uključenim zemljama ima Albanija - 3.019 PPS. Turska, prilagođena za troškove života, prelazi 8.000 PPS i prestiže čak i neke članice EU.
Penzije pale u tri zemlje - Crna Gora među onima sa snažnim rastom
U nominalnom iznosu, penzije su pale u svega tri zemlje u 2022. - Turskoj, Irskoj i Grčkoj. Pad je bio ispod 5%, a u Turskoj posebno izražen zbog devalvacije lire.
S druge strane, Bugarska je imala najveći rast - čak 33 odsto, a slede Češka (16%), kao i Litvanija, Letonija, Rumunija i Crna Gora - gde je rast premašio 10%.
Da li su penzije dovoljne za pristojan život?
Izveštaj o adekvatnosti penzija za 2024, koji su zajednički pripremili Evropska komisija i Odbor za socijalnu zaštitu, pokazuje da suzemlje EU uvele mere za očuvanje adekvatnosti, ali da će ona dugoročno biti ugrožena.
Projekcije pokazuju pad stope zamene (odnos penzije prema zaradi) u narednim decenijama.
Od 2019. raste broj starijih ljudi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, uglavnom zbog sve nižih relativnih prihoda.
U 2022. više od jednog od pet građana starijih od 65 godina - oko 18,5 miliona ljudi u EU - bilo je izloženo riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Brojka raste, delom zbog demografskog starenja, ali i rasta siromaštva.
Rodna nejednakost: žene primaju znatno manje
Žene starije dobi suočavaju se sa većim rizikom od siromaštva u svakoj zemlji EU.
U proseku,žene primaju 26,1% niže penzije od muškaraca, a 5,3% njih uopšte ne prima penziju.
Razlozi leže u nižim platama tokom radnog veka, prekidima u karijeri i češćem zapošljavanju na nepuno radno vreme među ženama, objavio je Investitor.