Japan je godinama među zemljama sa najdužim životnim vekom, a stručnjaci veruju da razlog nije samo genetika. Prehrambene navike koje se prenose generacijama igraju važnu ulogu, od redovne konzumacije fermentisane hrane i ribe do umerenijih porcija i svesnijeg pristupa obrocima.
Okinava, jedna od svetski poznatih "plavih zona", područja gde živi izuzetno veliki broj stogodišnjaka, privlači posebnu pažnju. Stručnjaci koji proučavaju zdravo starenje ističu da se japanski meni zasniva na raznovrsnoj i nutritivno bogatoj hrani koja podržava zdravlje creva, srca i metabolizma.
Namirnice koje su deo svakodnevnog života Fermentisana hrana je neizostavan deo japanske ishrane. Miso pasta, kiselo povrće i drugi fermentisani proizvodi bogati su probioticima koji doprinose ravnoteži crevne mikrobiote i pravilnom funkcionisanju sistema za varenje. Među namirnicama koje se često povezuju sa zdravljem i dugovečnošću jeste fermentisani kupus.
Pored probiotika, sadrži vitamin C i druge antioksidante i često se preporučuje kao dodatak glavnim obrocima. Miso supa, napravljena od fermentisane soje, takođe se redovno nalazi na japanskim trpezama. Zahvaljujući probioticima, proteinima, mineralima i vitaminima, smatra se jednim od zaštitnih znakova tradicionalne ishrane.
Pročitajte OVDE koja hrana smiruje stomak, i to bez lekova.
Manje poznat van Japana je kuzu, skrob dobijen iz korena biljke kudzu. Najčešće se koristi za zgušnjavanje supa i sosova, a povezuje se sa blagotvornim dejstvom na varenje i nivo šećera u krvi. Tu je i umeboši, fermentisani proizvod napravljen od japanskih šljiva ume, koji se tradicionalno konzumira u malim količinama kao dodatak obrocima. Japanci često posežu i za čajem kukiča, koji se priprema od grančica čajevca.
Sadrži manje kofeina od većine drugih čajeva, a bogat je antioksidansima i mineralima. Nije samo stvar u hrani Međutim, stručnjaci upozoravaju da tajna japanske dugovečnosti nije u jednoj namirnici.
Prehrambene navike igraju podjednako važnu ulogu. Riba, posebno losos i skuša, redovno su na meniju, a biljni izvori proteina poput tofua i edamamea često se kombinuju sa mesom i ribom.
Zeleni čaj je svakodnevno piće za mnoge Japance, dok se đumbir i razne vrste pečuraka koriste u brojnim jelima.
Posebno je zanimljivo pravilo poznato kao "hara hači bu", prema kojem treba jesti dok se ne zasitite otprilike 80 odsto. Ovaj pristup, sa manjim porcijama nego u većini zapadnih zemalja, pomaže u kontroli ukupnog unosa kalorija i smanjuje rizik od prejedanja, piše tportal.
Upravo se kombinacija raznovrsne ishrane, fermentisane hrane, kvalitetnih izvora proteina i umerenosti za stolom često navodi kao jedan od razloga zašto Japanci i dalje spadaju među najzdravije i najdugovečnije ljude na svetu.
Ovaj tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja medicinski savet. Za sve zdravstvene odluke konsultujte svog lekara.
BONUS KLIP Pogledajte vesti o EXPO2027:
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na Tiktoku, Fejsbuku i na našoj Instagram stranici.
Komentari (0)