Rak grla je karcinom koji se razvija u grlu (ždrelu) ili u larinksu, takozvanoj govornoj kutiji ili aparatu.

Grlo je mišićna cev koja počinje iza nosa i završava se na vratu, a rak grla najčešće počinje u ravnim ćelijama koje oblažu unutrašnjost grla. Govorni aparat ili govorna kutija nalazi se odmah ispod grla i takođe je podložna razvoju karcinoma grla, a sastoji se od hrskavice i sadrži glasne žice, koje vibriraju kako bi proizvele zvuk kada razgovaramo.

Koje vrste raka grla postoje?

Rak grla je opšti termin koji se odnosi na karcinom koji se razvija u grlu (rak faringsa) ili u govornom aparatu (rak larinksa). Iako većina karcinoma grla ima iste vrste ćelija, specifični termini se koriste za razlikovanje dela grla gde je rak nastao:


  • Rak nazofarinksa počinje u nazofarinksu – delu grla odmah iza nosa

  • Rak orofarinksa počinje u orofarinksu – delu grla odmah iza usta, koji obuhvata i krajnike

  • Rak hipofarinksa (rak laringofarinksa) počinje u hipofarinksu (laringofarinksu) – donjem delu grla, neposredno iznad jednjaka i dušnika

  • Rak glotisa počinje u glasnim žicama

  • Rak supraglotisa razvija se u gornjem delu govorne kutije i i reč je o karcinomu koji utiče na epiglotis – komad hrskavice koji sprečava hranu da uđe u dušnik

  • Subglotični rak počinje u donjem delu glasovne kutije, ispod glasnih žica.


Simptomi raka grla mogu da budu:

  • Kašalj

  • Promene u glasu, kao što je promuklost ili nerazgovetan govor

  • Poteškoće pri gutanju

  • Bol u uhu

  • Kvrga ili ranica koja ne zaceljuje

  • Upala grla

  • Gubitak težine


Šta izaziva rak grla?

Rak grla nastaje kada ćelije u grlu razviju genetske mutacije koje uzrokuju da ćelije nekontrolisano rastu i nastavljaju da žive nakon što bi zdrave ćelije normalno umrle. Tako nagomilane ćelije mogu da formiraju tumor u grlu. Još uvek nije jasno šta uzrokuje mutaciju koja je uzrok nastanka karcinoma grla. Ali, lekari su identifikovali faktore koji mogu da povećaju rizik:


  • Upotreba duvana, pušenje i korišćenje duvana za žvakanje

  • Prekomerna upotreba alkohola

  • Virusne infekcije, uključujući humani papiloma virus (HPV) i Epstein-Barr virus

  • Ishrana bez voća i povrća

  • Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)

  • Izloženost toksičnim supstancama na poslu.


Ko je u najvećem riziku?

Nedavno objavljena studija, koja je obuhvatila 600 bolesnika sa rakom grla, pokazala je da je rizik za pojavu raka grla i glasnih žica veći kod bolesnika sa učestalom gorušicom!

Studija je takođe pokazala da antacidi, ali ne i lekovi koji blokiraju lučenje želudačne kiseline, smanjuju taj rizik.

Studija je na tragu prethodno objavljenih rezultata, a to nas upozorava da pušenje, konzumacija alkohola i infekcija HPV-om (Human papilloma virus) verovatno nisu jedini spoljašnji rizici za nastanak raka grla, upozoravaju stručnjaci.

Među prvima je na moguću vezu između raka grla i glasnih žica i gorušice upozorila studija sprovedena na 1.900 ispitanika, čiji su rezultati objavljeni 2013. godine. Tada se pokazalo da česte gorušice povećavaju rizik od raka za čak 78 odsto, čak i ako ljudi inače ne puše i ne piju alkohol.