Svakih 15 minuta u Srbiji neko doživi moždani udar.

Prvi je uzrok skraćenja životnog veka kod žena i drugi kod muškaraca.

Od posledica moždanog udara jedna trećina bolesnika umre, druga trećina ima težak invaliditet, a samo se jedna trećina vraća ranijim aktivnostima.

Moždani udar je stanje koje zahteva hitnu intervenciju lekara. Prekida se dotok krvi i kiseonika u deo vašeg mozga. Zato je vreme odlaska kod lekara od suštinskog značaja.

Na sreću, neki simptomi bi mogli da budu pravi alarm, čak i pre nego što dođe do moždanog udara. Moždani udar često pacijenti opisuju kao grom iz vedra neba. Iako to može da bude tačno, ponekad organizam danima pre moždanog udara šalje upozorenja.

Istraživanje, objavljeno u časopisu Američke akademije za neurologiju, kaže da se znaci upozorenja ishemijskog moždanog udara mogu pojaviti sadem dana ranije, piše Hayat.ba.

Ishemijski moždani udar nastaje kada krvni ugrušak blokira protok krvi i kiseonika do vašeg mozga. Studija objašnjava da je 80 procenata moždanih udara ishemijsko i da im često prethodi “moždani udar upozorenja“ ili mini moždani udar.

“Jedan od znakova upozorenja je iznenadna ataksija – neurološki simptom koji se ogleda u trapavim pokretima i poremećaju ravnoteže“, navode lekari.

Koji su simptomi ataksije?



  • Poteškoće u održavanju ravnoteže u stojećem stavu

  • Zanošenje pri hodu

  • Otežan govor

  • Nekoordinisani, trapavi pokreti šaka

  • Podrhtavanje (tremor), koje se obično pogoršava pri posezanju

  • Vrtoglavica


Šta je istraživanje otkrilo?



Studija je obuhvatila 2.416 osoba koje su preživele ishemijski moždani udara. 549 ljudi iskusilo je ataksiju pre nego što su doživeli moždani udar. U većini slučajeva, prvi znaci upozorenja su se pojavili sedam dana pre ishemijskog moždanog udara.

Autor studije Piter M. Rotvel je rekao: „Već neko vreme znamo da su TIA često preteča velikog moždanog udara. Ova studija pokazuje da bi najefikasnije tretmane trebalo započeti u roku od nekoliko sati od prve pojave ataksije”, tvrdi autor studije Piter Rotvel.

Kako smanjiti rizik od moždanog udara?


“Vođenje zdravog načina života jedan je od najboljih načina da smanjite verovatnoću da dobijete moždani udar”, tvrde lekari.

Preporučuje se ishrana sa niskim sadržajem masti i visokim sadržajem vlakana, koja je prepuna voća, povrća i integralnih žitarica.

Takođe bi trebalo da kontrolišete unos soli, što znači da ne jedete više od šest grama popularnog začina dnevno. Previše soli može povećati vaš krvni pritisak, što je odskočna daska za moždani udar. Takođe, važno je da redovno vežbate, smanjite unos alkohola i prestanete da pušite.

Na globalnom nivou, kako pokazuju podaci iz 2022., rizik od razvoja moždanog udara povećao se za 50 posto u poslednjih 17 godina i sada se procenjuje da će jedna od četiri osobe doživeti moždani udar tokom života. Moždani udar je ujedno i drugi vodeći uzrok smrti u Evropi i svetu, s oko 6.5 miliona smrti godišnje.

Statistike kažu da od moždanih udara više obolevaju žene nego muškarci. Naime, moždani udar u Evropi uzrok je smrti kod 13 posto umrlih žena i devet posto umrlih muškaraca.

Kako piše Index.hr, u Hrvatskoj je već godinama drugi uzrok smrtnosti, s oko 5000 umrlih godišnje, što čini udeo od oko devet posto ukupnog mortaliteta, a ako pogledamo prema polovima, onda svake godine od moždanog udara umre više od 2100 muškaraca i gotovo 3000 žena.

Doktorka Zdravka Poljaković, predsednica Hrvatskog neurološkog društva, kazala je da je moždani udar prvi uzrok invaliditeta i u svetu i u toj zemlji.

Po njihovim podacima, učestalost je nešto veća kod žena u mlađoj životnoj dobi, odnosno do 45 godina, a veća kod muškaraca u dobi od 45 do 65 godina, da bi u dobi nakon 65. žene ponovno preuzele neslavno vodjstvo u broju obolelih od moždanog udara.

Ona ističe važnost kontrole i regulacije krvnog pritiska i dodaje kako više od polovine osoba koje znaju da imaju povišen krvni pritisak ne leče ga uopšte ili ga leče neefikasno.

Nadalje, ističe da je potrebno kontrolisati i regulisati dijabetes i poremećaje metabolizma masnoća.

Dodatno su tu još srčane bolesti, na prvom mestu određene srčane aritmije, koje ponekad i ne moraju predstavljati značajan rizik za razvoj srčanih tegoba, ali su jedan od najznačajnijih faktora rizika za razvoj moždanog udara upravo u starijoj životnoj dobi, kada se on najčešće i javlja.

Doktorka ističe da je sve nabrojeno moguće lečiti, kontrolisati i dovesti na nivo koja snižava rizik za razvoj moždanog udara do prihvatljivih vrednosti.

"Kada svemu dodamo i loše životne navike, kao što su nedostatak fizička aktivnost, pušenje, alkohol i gojaznost, nabrojali smo više od 80 odsto razloga nastanka moždanog udara koje je u potpunosti moguće kontrolisati, promeniti i lečiti te tako sprečiti njegov razvoj", zaključuje ona.