Sektor za ekologiju i unapredjenje životne sredine "Gradske čistoće" nastavlja danas sprovođenje akcije suzbijanja krpelja na javnim zelenim površinama od 9 do 12 časova.

Kako je rekla Dubravka Planinac iz te kompanije, akcija se nastavlja na više lokacija u gradu.

Suzbijanje krpelja hemijskim sredstvima vršiće se na Košutnjaku, Topčideru, Hajd parku, SC "Surčin" i Bojčinskoj šumi, nasipu od Pančevačkog mosta ka Crvenki i od Pančevačkog mosta ka Malom Raju.

"Za suzbijanje ovih zglavkara koristi se preparat koji je registrovan od strane Ministarstva za zaštitu životne sredine, upisan je u Privremenu listu biocidnih proizvoda, te građani nemaju razloga za strah", rekla je Planinac za Tanjug.

Prema njenim rečima, dinamika suzbijanja krpelja zavisi od rezultata monitoringa i vremenskih uslova, a aktivnost krpelja je uslovljena temperaturom i vlagom kao i dužinom dana, dok njihova brojnost iz godine u godinu varira u zavisnosti od klimatskih uslova. "U našim krajevima aktivnost krpelja se javlja u dva perioda, u toku proleća i jeseni. Za vreme visokih letnjih, kao i niskih zimskih temperatura aktivnost krpelja opada. Trenutno je brojnost krpelja u opadanju", rekla je ona.

Istovremeno, apelovala je na sugrađane da ekipama koje sprovode tretmane suzbijanja krpelja omoguće nesmetan rad kao i pčelare da preduzmu potrebne mere za zaštitu pčela tokom sprovođenja tretmana.





Doktori savetuju da je prilikom odlaska u prirodu poželjno da se nosi odeća dugačkih rukava, međutim, prilikom visokih temperatura to nije moguće, pa je neophodno upotrebiti drugi mehanizam.

Neophodno je da se zaštitimo sa nekim od brojnih repelentskih sredstava, a po povratku kući obavezno proverimo svaki deo tela.

Ako se desi da je došlo do ujeda najbolje je da se prvo ode lekaru, u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako se ipak opredelite da krpelja odstranite sami, nikako ne treba stavljati vatu sa alkoholom ili medicinskim benzinom, kao što se pre savetovalo. U tom slučaju može da se desi da krpelj povrati i da na taj način prenese lajmsku bolest.

Ako se koristi pinceta ona mora da bude oštra i da se krpelj uhvati što bliže koži. Krpelja treba izvaditi u jednom potezu, direktno gore, skoro pod uglom od 90 stepeni, ne nikako po starom običaju, suprotno od kazaljke na satu.

Prema nedavnim podacima Klinike za infektivne bolesti Vojvodine, u Pokrajini je lajmska bolest dijagnostikovana kod 54 osobe. Prema rečima pacijeneta, mnogo je više krpelja na Fruškoj gori nego u gradu, a apel svima je da se posle boravka u prirodi obavezno pregledaju.

Evo šta treba znati o krpeljima i lajmskoj bolesti, najčešćoj bolesti koju prenose.

Lajmska bolest je bakterijska infekcija uzrokovana ugrizom zaraženog krpelja, a sve je češća pojava u celom svetu.

Iz Batuta objašnjavaju da postoje tri faze bolesti: rana lokalizovana, u vidu crvenila koje se širi, uz pojavu simptоmа sličnih gripu (glаvоbоljа, grоznicа, mаlаksаlоst, bоlоvi u zglоbоvimа), zatim rana diseminovana, u kojoj dolazi do širenja bolesti, kada se mogu javiti meningitis, paraliza lica, lajm karditis (upala srčanog mišića), i poslednja - kasna diseminovana, kada se javljaju kasna neuroborelioza (bolest centralnog i perifernog nervnog sistema) i lajm artritis (upala zglobova).

Prva faza traje mesec dana, druga se razvija do trećeg meseca, a treća faza dolazi nakon tri meseca od uboda zaraženog krpelja.

"Teži oblici neuroborelioze su veoma retki. Lajmska bolest nije bolest od koje se umire, ali može da dovede do invaliditeta i znatno smanji kvalitet života, ukoliko se ne leči na vreme. Moramo da naglasimo da je lajmska bolest izlečivo oboljenje ukoliko se prepozna i leči na vreme", ističu u Institutu "Batut".

Prvi simptomi beleže se u periodu od 3 do 30 dana, a najčešće od 7 do 14 dana.