Jedan od najranijih znakova demencije može se pokazati čak nekoliko decenija ranije nego što se razvije problem s pamćenjem i razmišljanjem, posebno kod muškaraca.

Provodimo trećinu života spavajući, a četvrtina našeg vremena provedenog u snu troši se na sanjanje. Dakle, za prosečnu osobu s očekivanim životnim vekom od oko 73 godine, to je nešto više od šest godina provedenih u snovima.

Ipak, s obzirom na važnu ulogu koju sanjanje ima u našim životima, još uvek premalo znamo o tome zašto sanjamo, kako mozak stvara snove i, što je najvažnije, šta snovi znače za naše zdravlje, posebno za zdravlje mozga.

“Moje istraživanje iz 2022., objavljeno u Lancetovom časopisu eClinicalMedicine, pokazalo je da naši snovi mogu otkriti iznenađujuću količinu informacija o zdravlju mozga. Konkretno, pokazalo je da česti loši snovi i noćne more tokom srednjih ili starijih godina mogu biti povezani s povećanim rizikom od razvoja demencije”, kaže za ScenceAlert Abidemi Otaiku, naučnik sa Univerziteta u Birminghamu.

Analizirao je podatke iz tri velike američke studije o zdravlju i starenju.

One su uključivale više od 600 ljudi u dobi između 35 i 64 godine i 2.600 ljudi u dobi od 79 i više godina.

Svi učesnici su na početku istraživanja bili bez demencije i praćeni su u prosjeku devet godina za grupu srednjih godina i pet godina za starije učesnike.

Na početku istraživanja učesnici istraživanja su ispunili niz upitnika, uključujući jedan koji je pitao koliko često sanjaju loše snove i noćne more. “Analizirao sam podatke kako bih otkrio jesu li oni s većom učestalošću noćnih mora na početku studije imali veću verovatnost za kasnije doživljavanje kognitivnog pada (brz pada pamćenja i sposobnosti razmišljanja) i dijagnostifikovanje demencije”, kaže Otaiku.

Otkrio je da su oni iz srednje dobi koji su doživljavali noćne more svake sedmice, imali četiri puta veću verovatnoću da će doživeti kognitivni pad (prethodnicu demencije) tokom sledeće decenije, dok su stariji imali dvostruko veću verovatnoću da će dobiti demenciju.

Bitne razlike među polovima


Zanimljivo je da je veza između noćnih mora i buduće demencije bila mnogo jača kod muškaraca nego kod žena. Na primer, stariji muškarci koji su imali noćne more svakoge nedelje, imali su pet puta veću verovatnoću da će razviti demenciju u poređenje sa onima koji nisu imali loše snove. Kod žena je, međutim, povećanje rizika bilo samo 41 posto. Vrlo sličan obrazac postoji i u grupi žena srednjih godina.

Sveukupno, ovi rezultati sugerišu da česte noćne more mogu biti jedan od najranijih znakova demencije koji može prethoditi razvoju problema s pamćenjem i razmišljanjem nekoliko godina ili čak decenija, posebno kod muškaraca.

Jesu li noćne more uzrok ili posledica demencije?


“Alternativno, moguće je da redovni loši snovi i noćne more mogu čak biti uzrok demencije. S obzirom na prirodu ove studije, nije moguće sa sigurnošću reći koja je od ovih teorija tačna. Ipak, glavna implikacija ostaje ista, a to je da redovni loši snovi i noćne more tokom srednjih i starijih godina mogu biti povezani s povećanim rizikom od razvoja demencije kasnije u životu”, tvrdi ovaj naučnik.

Dobra vest je da se ponavljajuće noćne more mogu lečiti.

Lekovi protiv noćnih mora već su pokazali smanjenje nakupljanja abnormalnih proteina u mozgu, a koji su povezani s Alchajmerovom bolešću. Takođe su zabeleženi slučajevi koji pokazuju poboljšanje pamćenja i sposobnosti razmišljanja nakon lečenja noćnih mora. Ti nalazi sugerišu da lečenje noćnih mora može pomoći u usporavanju kognitivnog pada i sprečavanju razvoja demencije kod nekih ljudi. Ovo će biti važan smer za istraživanje u budućnosti.

“Sada nameravam istražiti eventualnu povezanost noćnih mora s povećanim rizikom od demencije i kod mladih ljudi. Ovo bi moglo pomoći u određivanju uzrokuju li noćne more demenciju ili su jednostavno rani znak”, kaže Otaiku pa dodaje: “Takođe planiram istražiti mogu li druge karakteristike snova, poput učestalosti sećanja na snove i njihove živopisnosti, takođe pomoći u određivanju kolika je verovatnoća da će ljudi razviti demenciju u budućnosti.”

Ova istraživanja mogla bi, kako prenosi Moje vrijeme, ne samo pomoći u rasvetljavanju odnosa između demencije i sanjanja te pružiti nove mogućnosti za ranije dijagnoze i moguće ranije intervencije, nego bi takođe mogla rasvetliti prirodu i funkciju tog tajanstvenog fenomena kojeg zovemo sanjanje.