Dok tamna čokolada, avokado i masna riba mogu poboljšati funkcije mozga, određena hrana ima suprotan efekat.

Neke namirnice izazivaju upale, smanjuju memoriju i negativno utiču na raspoloženje.

Na prvom mestu je pržena hrana, na primer, pomfrit, kolutovi luka i pohovana piletina. Istraživanje objavljeno 2016. godine u časopisu "Journal of Nutritional Science" pokazalo je da ljudi čija je ishrana bogata prženom hranom postižu lošije rezultate na testovima kognitivnih funkcija. Naime, pržena hrana izaziva upale i može smanjiti veličinu moždanog tkiva. Zamenite je zdravijim opcijama, poput hrane bogate omega-3 masnim kiselinama, maslinovim uljem i integralnim žitaricama, koje dokazano smanjuju upale u mozgu, piše 24sedam.rs.

Bezalkoholna pića, voćni sokovi i energetski napici sadrže velike količine šećera, koji je glavni krivac za neurološka oštećenja. Studija objavljena 2017. u časopisu "Alzheimer's & Dementia" otkrila je da ljudi koji često piju zaslađena pića imaju manju ukupnu zapreminu mozga i smanjen hipokampus, ključan za pamćenje i učenje. Umesto voćnih sokova i slatkih napitaka, odlučite se za aromatizovanu vodu s kriškama limuna, pomorandže ili nane.

Beli hleb, testenina i pirinač brzo podižu nivo šećera u krvi, ali dugoročno negativno utiču na mentalno zdravlje. Studija iz medicinskog časopisa "The American Journal of Clinical Nutrition" pokazala je da ishrana bogata rafinisanim ugljenim hidratima može povećati rizik od depresije, naročito kod žena u perimenopauzi. Zamenite rafinisane ugljene hidrate integralnim opcijama poput smeđeg pirinča, kinoe, ječma i hleba od celog zrna. Ove namirnice pomažu u regulisanju upala i podržavaju zdravlje mozga.

Iako je riba poznata po svojim blagotvornim efektima na mozak, tuna, sabljarka i ajkula sadrže visoke nivoe žive, što može izazvati pad kognitivnih funkcija. Istraživanja su pokazala da osobe sa povišenim nivoima žive u krvi imaju smanjenje moždanih kapaciteta za čak 5%. Birajte ribe bogate omega-3 masnim kiselinama, poput divljeg lososa ili jezerske pastrmke, i ograničite unos ribe sa visokim nivoima žive na jednom mesečno.

Dok povremena čaša crnog vina može biti zdrava, prekomerna konzumacija alkohola štetno utiče na funkcije mozga. Studije su pokazale da čak i umereno konzumiranje alkohola može smanjiti veličinu hipokampusa i izazvati probleme s pamćenjem. Prema preporukama stručnjaka, žene ne bi trebalo da popiju više od jednog pića dnevno, dok je za muškarce preporučeni maksimum dva pića dnevno.

Dijetetske verzije pića mogu delovati kao zdravija opcija, ali istraživanja pokazuju da veštački zaslađena pića povećavaju rizik od moždanog udara i demencije. Studija objavljena u časopisu "Stroke" 2017. godine otkrila je da su osobe koje svakodnevno piju dijetalne sokove tri puta podložnije ovim problemima. Izbacite veštačke zaslađivače i opredelite se za vodu sa dodatkom prirodnog voća ili biljaka poput mente.

Kobasice, salame i drugi proizvodi od prerađenog mesa nose povećan rizik od demencije. Studija objavljena u časopisu "Neurology" 2020. godine pokazala je da su učesnici koji često jedu prerađeno meso imali veći rizik od kognitivnog pada u poređenju sa onima koji biraju sveže proteine. Zamenite prerađeno meso svežom piletinom, ćuretinom ili ribom bogatom omega-3 masnim kiselinama.

Brza hrana ne samo da šteti vašem srcu, već ima negativan uticaj i na mozak. Visok sadržaj zasićenih masti i natrijuma ometa cirkulaciju krvi u mozgu, uzrok je mentalne magle, slabije koncentracije i lošije organizacije. Ako ne možete potpuno da izbacite brzu hranu, birajte zdravije opcije poput salata ili grilovanog mesa umesto prženih jela.