Svetski dan borbe protiv raka, 4. februar, koji je pre 25 godina ustanovila Svetska zdravstvena organizacija, biće obeležen i u Srbiji uz podsećanje na značaj zdravih stilova života, skrininga, ranog otkrivanja bolesti i balgovremenog lečenja u sprečavanju nastanka malignih bolesti, od kojih je tokom 2022. godine u Srbiji obolelo nešto više od 41.500 ljudi, a umrlo skoro 20.000.
"U Srbiji je tokom 2022. godine od svih malignih tumora obolelo 41.578 osoba - od toga 22.056 je bilo muškaraca a 19.522 žena. Iste godine umrlo je 19.350 ljudi - 10.616 muškaraca i 8.734 žena", navodi se sa na sajtu Instituta za javno zdravlje ''Batut'' povodom Svetskog dana brobe protiv raka, koji se ove godine obeležava pod sloganom "Jedinstveno povezani".
Muškarci u Srbiji najviše su obolevali od raka pluća, kolona i rektuma i prostate, dok je kod žena maligni proces najčešće bio lokalizovan na dojci, plućima, kolonu i rektumu i grliću materice.
Maligni tumori pluća i bronha vodeća su lokalizacija i u obolevanju i u umiranju među muškarcima, odnosno drugi su po učestalosti uzrok oboljevanja i umiranja među ženama sa dijagnozom raka.
Tokom 2022. godine u Srbiji je od raka bronha i pluća obolelo 4.505 muškaraca i 2.077 žena, a umrlo je 2.972 muškaraca i 1.462 žena. Kod žena, rak dojke nalazi se na prvom mestu među malignim bolestima - u 2022. godini u Srbiji je od malignih tumora dojke obolelo 4.489 i umrlo 1.646 žena.
Preventivne aktivnosti na polju sprečavanja nastanka malignih bolesti veoma su raznorodne.
Procene govore da se čak 40 odsto malignih bolesti može izbeći primenom intervencija u životnom stilu: prestankom pušenja, ograničenim konzumiranjem alkohola, izbegavanjem suvišnog izlaganja suncu, zadržavanjem prosečne težine konzumiranjem zdrave hrane, vežbanjem, kao i zaštitom od infekcija koje se mogu razviti u rak.
Iz Batuta naglašavaju da ukoliko se bolest pojavi, njen je ishod moguće poboljšati ranim otkrivanjem, adekvatnim lečenjem i rehabilitacijom uz odgovarajuće palijativno zbrinjavanje.
U Srbiji su, kako naglašava Batut, doneti nacionalni programi za skrining raka grlića materice, raka dojke i kolorektalnog raka, koji će značajno smanjiti obolevanje i umiranje od navedenih lokalizacija malignih tumora.
Na skrining raka dojke pozivaju se žene starosti od 50 do 69 godina. Mamografski pregledi predviđeni su da se rade svim ženama navedene starosti na dve godine. Skriningom na karcinom grlića materice obuhvaćene su žene od 25 do 64 godine, koje se pozivaju na preventivni ginekološki pregled i Papa test jednom u tri godine. Ciljna grupa za testiranje na rak debelog creva obuhvata građane oba pola starosti od 50 do 74 godina, koji se jednom u dve godine pozivaju na testiranje na skriveno krvarenje u stolici.
Iz Instituta za javno zdravlje Batut podsećaju da nova trogodišnja kampanja "Jedinstveno povezani“ započeta 2025. ima za cilj postavljanje pacijenata i njihovih jedinstvenih potreba u središte pažnje javno-zdravstvenih napora, a sa ciljem rasvetljavanja individualnog aspekta borbe sa malignim bolestima.
Fokus prve godine nove kampanje je, kako navode, na okupljanju pojedinaca koji bi podelili lična iskustva i time pružili realnu osnovu za prikazivanje stvarnih, ličnih iskustava pacijenata i svih uključenih.
Batut podseća na podatke Svetske zdravstvene organizacije i Međunarodne agencije za istraživanje raka za 2020. godinu, da je registrovano oko 10 miliona smrtnih slučajeva od svih lokalizacija malignih tumora.
Procene su da je u svetu oko trećine svih smrtnih ishoda od raka povezano sa pet vodećih faktora rizika koji se tiču ponašanja i ishrane, visokog indeksa telesne mase, niskog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti, upotrebe duvana i alkohola.
Svetska zdravstvena organizacija (SZO) saopštila je da je došlo do porasta broja obolelih od raka pluća i to kod osoba koje nikada nisu pušile, a kao jedan od ključnih faktora navodi se zagađenje vazduha.
Prema procenama Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC), rak pluća kod nepušača smatra se petim po redu uzrokom smrti od raka širom sveta, piše Gardijan.
Studija objavljena u naučnom časopisu "Lancet Respiratory Medicine" navodi da je 2022. godine oko 200.000 slučajeva adenokarcinoma bilo povezano sa izlaganjem zagađenju vazduha, a najveći udar od zagađenja pretrpela je istočna Azija, posebno Kina.
Vođa studije, Fredi Brej izjavio je da ti nalazi naglašavaju potrebu za hitnim praćenjem promena u riziku od raka pluća i sprovođenjem dodatnih istraživanja kako bi se utvrdili mogući uzroci, poput zagađenja vazduha, u populacijama gde pušenje nije glavni uzrok.
Adenokarcinom je postao dominantni podtip raka pluća među muškarcima i ženama, i to čini 45,6 odsto slučajeva među muškarcima i 59,7 odsto slučajeva među ženama u 2022. godini.
Takođe, 70 odsto slučajeva raka pluća kod nepušača je adenokarcinom.
Dok su stope incidencije raka pluća kod muškaraca u opadanju u većini zemalja, kod žena se nastavlja porast.
U 2022. godini, oko 900.000 žena je dijagnostikovan rak pluća, što ukazuje na smanjenje razlike između broja slučajeva kod muškaraca i žena. Iako nije poznat tačan procenat slučajeva kancera pluća među nepušačima, dokazi sugerišu da je broj obolelih u porastu.