Osim što je mesto na zemlji gde se Sunce prvo pojavi, Japan je nesumnjivo broj jedan u svetu po još mnogo čemu. Jedna je od najrazvijenih ekonomskih sila i predvodnik u razvoju tehnologije. Japanci su i najpismeniji narod na svetu sa procentom pismenih od čak 99 odsto. Još su rasno, etnički i kulturno najhomogenija nacija, službeni jezik je upravo japanski i govori ga 99,5 odsto stanovništva.

Podugom spisku treba dodati i da je Zemlja izlazećeg sunca sa 50.000 stogodišnjaka poslednjih decenija i lider u starenju. Japanska populacija broji oko 128 miliona stanovnika i ima najvišu očekivanu životnu dob na svetu, oko 81 godinu. Pre dve decenije skoro petina (19,8 odsto) japanske populacije imala je više od 65 godina, 2020. još 10 odsto više, a procenjuje se da će do 2040. udeo starog stanovništva biti 35 procenata. Zbog toga se zemlja suočava sa velikim problemom – stalnim porastom obolelih od demencije.

U 2015. u Japanu je registrovano 4,6 miliona dementnih osoba i isto toliko onih koji su spadali u rizičnu grupu. Još tada su tamošnji stručnjaci upozoravali na loše prognoze i predviđali da će 2025. više od trećine populacije biti starije od 65 godina, odnosno da će svaki peti penzioner patiti od demencije.

Posledice su već tada bile vidljive, pa je tako zabeleženo da su u periodu od samo dve godine u više od polovine saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom počinioci ili žrtve bile osobe sa umanjenim kognitivnim sposobnostima. Takođe, demencija je druga na listi poznatih razloga nestanka ljudi u Japanu, odmah posle porodičnih razmirica, a daleko ispred kriminala, otmica i
ubistava. Broj nestalih osoba u Japanu zbog demencije skoro se udvostručio u poslednjoj deceniji. U 2019. zabeležen je rekordan broj – 17.479 osoba. Velika većina je pronađena u roku od nedelju dana, a neki nakon više od dve godine. Jedan broj je nažalost stradao, mahom u saobraćajnim nesrećama. Pored toga, trećina krađa počinjenih u supermarketima delo je obolelih od demencije.

Stoga demografski stručnjaci i planeri vlade nisu gubili vreme pa su 2015. objavili paket mera u borbi protiv demencije, zbog čega se za Japan kaže i da je lider u pristupu starim društvima i u reformama čiji je cilj prilagođavanje posledicama starenja. Prednost je data prevenciji i ranom otkrivanju bolesti, već u 40-im i 50-im godinama života, a zatim i inovacijama u zdravstvenom sistemu. Jedna od prvih inicijativa bila je usmerena na razvoj domova i društava za brigu o obolelima od demencije.

Program koji su predvodili Japan i Velika Britanija rezultirao je obukom više od 11 miliona ljudi samo u Japanu za podršku onima koji žive sa ovim stanjem, omogućavajući im da nastave da žive ispunjene i nezavisne živote. Izvršene su i promene zakona o zapošljavanju koji podržava negovatelje da ostanu na svom poslu prilagođavanjem radnih mesta, a porodici omogućava fleksibilno radno vreme kako bi se dala šansa i ostalim članovima da pomognu u nezi. Međutim, od suštinskog značaja je, smatraju Japanci, naći načine da oni koji žive sa demencijom ostanu što duže zaposleni, a to je moguće tako što će se posao prilagoditi njima a ne oni poslu. Takođe, povećanje plaćenih i profesionalnih negovatelja omogućava održivost postojećih mehanizama dugoročne nege.

Izvesno je da Japan na sve načine pokazuje da je društvo koje ima sluha za potrebe dementnih osoba. Radi poboljšanja kvaliteta života osoba sa ovim stanjem prilagođene su i usluge koje život čine lakšim, od isporuke hrane i drugih potrepština na kućnu adresu, do obilaska i postavljanja uređaja za praćenje osoba koje žive same. Ide se do najsitnijih detalja, pa na primer, proizvođači elektronskih uređaja i mobilni operateri nude opciju da uređaji automatski šalju mejlove rodbini samaca sa obaveštenjem koliko je uređaj upotrebljen ili napunjen. Mnoge japanske firme proizvode i lokatore koje se kače na odeću kako bi lokacija osobe uvek bila poznata bližnjima, a domaći inženjeri napravili su baterije koje se pune kinetičkom energijom koju proizvodi vibracija tela prilikom hoda, pa je mogućnost da ostanu bez napajanja isključena. Takođe, poznato je da se na japanskom tržištu već duže vreme prodaju i simpatični roboti u obliku psa ili foke, koji zahtevaju brigu i vole da se maze, ublažavajući na taj način osećaj samoće, a u planu su i humani roboti koji bi podsticali komunikaciju, piše Glas Osiguranika.

Širenje problema demencije među starijom populacijom u Japanu dovelo je i do razvoja unosne industrije za proizvodnju učila i pomagala kojima bi se ponovo aktivirale moždane vijuge, kao što su jeftine vežbanke i priručnici namenjeni stimulisanju centara za mišljenje, pamćenje, koncentraciju.