Početkom nedelje, zabeležen je rast cena svih primarnih poljoprivrednih proizvoda. Ukupan promet preko Produktne berze je iznosio 4.175 tona robe (26,83%), čija je finansijska vrednost iznosila 181.873.250,00 dinara (25,13%).

Sredinom nedelje, usled vesti o mogućoj privremenoj zabrani izvoza  primarnih poljoprivrednih proizvoda kukuruza i pšenice, tražnja na domaćem tržištu je u potpunosti stala.

U četvrtak, Vlada Republike Srbije usvojila je na sednici  Uredbu o privremenoj zabrani izvoza osnovnih poljoprivrednih prehrambenih proizvoda – zrna pšenice, pšeničnog brašna, kukuruza i prekrupe i suncokretovog ulja. Eskalacija konflikta u Ukrajini dovela je do ozbiljnog previranja i na globalnim tržištima.

Do srede, na tržištu kukuruza je zabeležen uzlazni trend. Berzanski ugovori su realizovani u cenovnom rasponu od 34,00 do 34,20 din/kg bez PDV-a, odnosno od 35,00 do 35,80 din/kg bez PDV-a na paritetu CPT (fco-isporučeno).

Ponderisana cena za ovu nedelju je iznosila 34,13 din/kg bez PDV-a. U odnosu na podatak iz prethodne nedelje, ova žitarica je poskupela za 6,08%. Nakon Uredbe o zabrani izvoza, došlo je do potpunog smirivanja tržišta, odnosno odsustva tražnje.

Tokom februara izvezeno je 161.629 tona kukuruza, a ukupan izvoz u tekućoj ekonomskoj godini iznosi 731.158 tona, što ukazuje da je kukuruz jedan od najznačajnijih izvoznih proizvoda iz Srbije. Više od polovine godišnjeg roda kukuruza kao tržišni višak odlazi u izvoz.  U narednom periodu, gde je prisutna neizvesnost, ostaje nam da pomno pratimo splet dešavanja razvoja ovakve situacije.

Pšenica je uzele najveći količinski primat u trgovanju na robno-berzanskom tržištu. U zavisnosti od kvaliteta, ugovori su zaključeni od 35,00 din/kg do 36,00 bez PDV-a. Ponderisana cena ove žitarice iznosi 35,54 din/kg bez PDV-a, što predstavlja rast od 4,69% u odnosu na prethodnu nedelju.

S obzirom na stanje na međunarodnom tržištu, nije iznenađujuća povećana tražnja i rast cena kod nas. Kao i kod kukuruza, od srede nije zaključen nijedan kupoprodajni ugovor. Tokom februara izvezeno je 57.389 tona pšenice, a ukupni izvoz za 2021./22. godinu iznosi 724.544 tona.

Najveći kupac pšenice tokom februara, bila je Italija sa 28.257 tona robe. U Evropi, volatilnost je i dalje prisutna na tržištima, što nameće veliku opreznost pri zauzimanju pozicija. Ista situacija je i u Čikagu nakon perioda pada cena pšenice, koji su sledili nakon perioda sa dostizanjima limita rasta.

Za razliku od žitarica, tržište soje je bilo aktivno tokom cele protekle nedelje. Realizacija berzanskih ugovora na FCA (fco-utovareno), kretala se na cenovnom nivou od 77,00 do 78,00 din/kg bez PDV-a, sa jasnom tendencijom rasta cene. Ugovor na paritetu CPT (fco-isporučeno) je zaključen po jedinstvenoj ceni od 78,50 din/kg bez PDV-a.

Rat i cene pšenice

Na primer, Liban i Tunis, dve zemlje sa ranjivim ekonomijama, uvoze više od polovine pšenice iz Ukrajine. Shodno tome, proizvodnja iz Ukrajine, ili njen nedostatak, utiče na globalnu sigurnost hrane. Iako je Ukrajina u prošlosti bila dosledan snabdevač, ranije smo videli da globalna nestašica utiče na bezbednost hrane.

Lanci izvoza pšenice iz Ukrajine su poremećeni sukobom. Lučki objekti u Ukrajini obustavili su komercijalne operacije, sprečavajući odliv pšenice požnjevene 2021. godine.

Dok je usev pšenice 2022. zasađen prošle jeseni, drugi usevi treba da budu zasađeni uskoro. Konačna proizvodnja za sve useve u Ukrajini zavisi od toga da farmeri budu na svojim poljima, da ne ratuju, da đubre, beru i pomeraju usev, ako je lanac snabdevanja dovoljno čvrst.