Crkva se danas seća i događaja koji su neposredno prethodili Raspeću, počevši od izvođenja Isusa Hrista pred sud Pontija Pilata, neuspelog pokušaja da ga optuže, pa do glasnog vikanja judejskog naroda: "Raspni Ga!", nošenja krsta kroz grad na putu prema Golgoti gde je raspet.

Raspeti Hrist izgovorio je i reči praštanja dželatima: "Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade".

Na krstu je ispustio dušu, a potom skinut.

Posle pomazivanja mirom, njegovo telo povijeno je platnom i položeno u grob, gde je postavljanja straž da čuva grob da neko ne ukrade njegovo telo.

Na današnji dan se strogo posti, a ono što je naročito zabranjeno je ispijanje vina, jer ono predstavlja krv Gospodnju.

Običaj je da se na ovaj dan farbaju uskršnja jaja, najčešće crvenom bojom koja simbolizuje Hristovu krv ali i vaskrsenje.

Na Veliki petak se ne peva i ne veseli se.

Od Velikog četvrtka do Uskrsa, kada je vakrsao Isus, ne zvone crkvena zvona jer ona u pravoslavnoj crkvi predstavljaju znak radosti, već se vreme bogosluženja i oglašenja umrlih najavljuje drvenim klepalom.

Narod od ranog jutra odlazi u crkvu na molitve, a uveče se iznosi plaštanica i vrši opelo Isusu Hristu. Tada se narod poklanja Hristovom grobu i celiva plaštanicu. Vrše se i litije oko hrama.

Žene kuvaju varice i mlade koprive. Varica se nosi čobanima, a koprivu jede i staro i mlado. Izbegava se bilo kakav drugi posao. U južnoj Srbiji decu ne puštaju napolje, van dvorišta.

U nekim delovima Srbije veruje se da će devojke koje na današnji dan ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk u noći uoči Velike subote sanjati svog budućeg muža.

Veruje se i da onog ko danas opere kosu cele sledeće godine neće boleti glava kao i da kuću valja malo pomesti metlom, a onda tu metlu baciti, a sa njom i sve zlo iz kuće i domaćinstva.