U danima posta vernici će se pripremati za obeležavanje jednog od najradosnijih hrišćanskih praznika kroz posvećenost molitvi i čišćenju tela i duše kroz ishranu, dobra dela i pozitivne misli.
Božićni post traje 40 dana, ima dva aspekta, telesni i duhovni, a oba su jednako važna i jedan ne ide bez drugog.
Prema pravilima posta i prema rečima Svetog Jovana Zlatoustog, telesni post, odnosno uzdržavanje od hrane životinjskog porekla nema koristi za vernika ako nije povezan s duhovnim.
Božićni post uveden je po uzoru na samog Isusa Hrista, koji je, prema predanju, 40 dana proveo u pustinji u molitvi i posteći. On je, inače, ranije trajao samo sedam dana, ali je na Svehrišćanskom saboru 1166. doneta odluka da ubuduće traje 40 dana.
Ipak, oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kog ne mogu da izbegavaju hranu životinjskog porekla 40 dana imaju mogućnost tzv. "malog posta", koji traje sedam dana.
Post kod pravoslavnih vernika znači nekonzumiranje hrane i pića životinjskog porekla, odnosno mesa, mleka, jaja i životinjske masti u periodu od 40 dana, do Božića.
Na vodi se, odnosno strogo, posti samo sredom i petkom, dok su ponedeljkom, utorkom i četvrtkom ulje i vino dozvoljeni, a subotom i nedeljom se jede i riba.
Najstroži je post na Badnji dan, kada vernici sve do večere poste isključivo na vodi.
Savet je , naravno, da oni koji imaju zdravstveni ili neki drugi problem zbog kojeg ne mogu da poste ceo post, ili na vodi, treba sa svojim parohijskim sveštenikom da se dogovore o daljem postu.
