Dolaskom u „zlatno doba“ ritam naših koraka se usporava, a istovremeno održavanje aktivnog životnog stila postaje sve važnije, naročito ako želimo da očuvamo svoje fizičko i mentalno zdravlje, ali i opšti kvalitet života.
U moru različitih vrsta aktivnosti, gde dominiraju treninzi visokog intenziteta i specijalni fitnes režimi, nordijsko hodanje je isplivalo kao posebno privlačna i efektivna aktivnost za seniore. Njen nizak intenzitet, brojni benefiti koje ima
i socijalni aspekt, čine je idealnim saveznikom na putu ka zdravijem i aktivnijem životu.
Nordijsko hodanje vodi poreklo iz Finske, gde su skijaši koji su se bavili skijaškim trčanjem (cross-country skiing), u nastojanjima da održe kondiciju počeli da koriste štapove tokom treninga van sezone. Tehnika je postala popularna i
vremenom evoluirala u posebnu vrstu vežbe koja promoviše ne samo fizičko zdravlje nego i mentalnu relaksaciju.
U svojoj osnovi nordijsko hodanje je pojačana forma prirodnog hodanja koja podrazumeva pravilno držanje tela, ritmičko koračanje uz upotrebu specijalno dizajniranih štapova, čime se aktivira i gornji deo tela (ramena, ruke i trup).
Kako godine sa sobom nose određene promene i zdravstvene probleme poput bolova u zglobovima, artritisa, smanjene gustine kostiju, mnoge aktivnosti starijima postaju teške i nedostupne, međutim ovo ne važi za nordijsko hodanje, piše Glas osiguranika.
Ono obezbeđuje vežbu niskog intenziteta, koja minimalno opterećuje zglobove (30 posto manje od običnog hodanja) istovremeno pružajući trening za celo telo. Upotreba štapova pomaže da se težina još ravnomernije rasporedi, smanjujući pritisak na kukove, kolena i skočne zglobove, a pri tome aktivira čak 90 posto mišića. Ovo predstavlja i odličan način da očuvate zdravlje kardiovaskularnog sistema. Ritmično hodanje u kombinaciji sa pokretima ruku pri upotrebi štapova podiže puls, ubrzava i poboljšava cirkulaciju, jača srčani mišić i uopšte doprinosi boljem zdravlju vašeg srca.
Još jedan problem koji se javlja sa starenjem je gubitak mišićne mase, što kao direktnu posledicu ima smanjenje snage koja pak može povećati rizik od padova. Kako nordijsko hodanje uključuje mišiće i gornjeg i donjeg dela tela, ali i
mišiće „jezgra“ (srednjeg dela tela – trupa) koji se kod većine ljudi retko koriste tokom svakodnevnih aktivnosti a izuzetno su važni, ono ne samo da povećava snagu već i pomaže seniorima da održe ravnotežu i stabilnost. Aktiviranje
mišića trupa podstiče pravilno držanje tela i dovodi do veće pokretljivosti, smanjujući nelagodnost pri svakodnevnim aktivnostima.
Zanimljivo je da je potrošnja kalorija kod nordijskog hodanja veća od 20 do 45 posto u odnosu na običnu šetnju, tako da je ono dobro rešenje i ukoliko želite da se oslobodite viška kilograma.
Pored pozitivnog uticaja ne fizičko zdravlje, nordijsko hodanje izuzetno povoljno utiče i na mentalno zdravlje. Stalno se ističe koliko je druženje značajno za psihičko i emotivno stanje starijih građana, a priključivanje grupi za
nordijsko hodanje pruža šansu da se družite i razgovarate sa ljudima sličnih interesovanja. Šetnja na otvorenom, u grupi, sa zajedničkim ciljem daje osećaj pripadanja i svrhe, odličan je adut u borbi protiv samoće koja često prati starenje. Brojne studije su dokazale da fizička aktivnost podstiče i poboljšava kognitivne funkcije. Kombinacija svežeg vazduha, fizičke aktivnosti i stimulacija koje boravak u prirodi pruža mogu pozitivno uticati na pamćenje, pažnju ali
i bistrinu uma.
Kao i kod svih fizičkih aktivnosti, ako imate zdravstvene probleme bilo bi dobro da se najpre konsultujete sa svojim lekarom. Poželjno je i da naučite pravilnu tehniku nordijskog hodanja kako biste obezbedili maksimalne efekte
ali i sprečili moguće povrede. Preporuka je da počnete polako, sa kraćim treninzima i da postepeno, kako se vaša kondicija bude poboljšavala, povećavate i dužinu šetnji i intenzitet treninga. Slušajte svoje telo i ne preterujte. Napomenućemo još da su vam od opreme potrebni štapovi za nordijsko hodanje i udobna obuća.
Kad sve uzmemo u obzir, ovo je definitivno aktivnost koja ohrabruje i one u zlatnom dobu da ostanu aktivni, vitalni i potpuno uključeni u svoje životno putovanje. Ona potvrđuje da su godine samo broj i da sa pravim stanjem uma čovek
može i u starosti da radi na sebi, napreduje i uživa u ispunjenom životu.
Inače, na trening se može ići i po preporuci lekara. U beogradskom Klubu nordijskih hodača „Nordijac“, među članovima imaju dosta penzionera. Neki od njih su došli po preporuci lekara usled srčanih problema, problema sa pritiskom ili dijabetesom, koje uz pomoć treninga lakše drže pod kontrolom. U sklopu treninga se radi zagrevanje, vežbe snage ili aktivacije, hodanje i istezanje, čime se povećava amplituda pokreta u zglobovima i jačaju mišići. Nakon završene obuke najstariji članovi nastavljaju da treniraju u klubu, redovno idu na izlete, obilaze razna mesta i uživaju u druženju sa drugim članovima, a rado učestvuju i na takmičenjima na kojima hodaju svojim tempom, uz podršku ostalih članova.