U koliko ste navršili godine života potrebne za ostvarivanje prava na penziju (a u 2023. to je za muškarce 65, a za žene 63 godine i šest meseci) i imate više od 15 godina staža osiguranja, sigurni ste da ispunjavate uslove za penziju i nema značajnih razloga za brigu. Isto važi i u slučaju da se odlučite za prevremenu starosnu penziju i imate 40 godina navršenog staža osiguranja i 60 godina
života za muškarca, odnosno 59 i po godina za žene.

Međutim, nije uvek sve tako jednostavno. Na prvi pogled kompletni podaci često kriju pojedine nedostatke koji u trenutku kada se procenjuju uslovi za penziju mogu da stvore i krupan problem.

Posebno su neprijatne situacije u slučaju kada osiguranik pre podnošenja zahteva raskine radni odnos ili prekine da obavlja samostalnu delatnost misleći da ispunjava uslove, a u postupku se pokaže da se pojedini periodi ne mogu utvrditi u penzijski staž i da zbog toga nema pravo za penziju. U sabiranju penzijskog staža postoje „zamke“ koje mogu da dovedu do pogrešne računice i vrlo
neprijatne greške. Staž treba vrlo pažljivo proveriti a da biste to uradili, pre svega, nemojte se oslanjati samo na podatke iz radne knjižice.

Pre nego što donesete odluku o prekidu radne karijere i podnesete zahtev za penziju, izdvojte malo vremena da iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje uzmete uverenje (za koje je odomaćen naziv „listing“) o svojim podacima registrovanim u matičnoj evidenciji osiguranika. Uverenje možete da preuzmete kao papirni dokument, a još je zgodnije da u nekoj od organizacionih jedinica Fonda zatražite da vam se izda PIN kod. Korišćenjem koda moći ćete da pregledate svoje podatke kad god želite. Pregled je dostupan sa bilo kog računara, tableta ili pametnog telefona koji ima pristup internetu.

Ukoliko imate mogućnosti, najbolje bi bilo da kolege koje se u firmi gde radite bave kadrovskim poslovima pregledaju radnu knjižicu i uverenje dobijeno iz Fonda PIO. Da, radnu knjižicu zaista
više nije obavezno koristiti, ali ukoliko su u njoj upisani periodi vašeg staža, možete je iskoristite kao pomoćni dokaz. Na taj način će i podaci iz  „listinga“ biti jasniji i lakši za sabiranje. Može da se dogodi da pri pregledu svog uverenja uočite da za neke godine nedostaju podaci. Pre svih, to će sigurno biti kalendarska godina u kojoj podatke proveravate, a možda i ona pre nje, i to često ljude zbuni ili uplaši. Podaci o stažu navršenom u toku godine preuzimaju se posredstvom Centralnog registra obaveznog socijalnog osiguranja tek naredne godine. Može da se dogodi i da se prilikom preuzimanja uoči neki nedostatak, pa da se od poslodavca traži korekcija, što dodatno može da odloži registrovanje podataka. Dakle, to što za neku godinu nemate registrovan M-4 ne mora odmah
da znači da poslodavac nije platio doprinos. To važi čak i za ranije periode. Ipak, ako podaci nedostaju za neku raniju godinu, dobra sugestija je da se obratite poslodavcu i zatražite informaciju o tome zbog čega podaci nisu kompletni.U periodu kada su firme podnosile prijave M-4 za zaposlene, jedan overen primerak se uvek vraćao poslodavcu i to je najbolji dokaz da je obaveza ispunjena.

Pokušaćemo da ukažemo na najčešće propuste ili pogrešne procene u vezi sa računanjem ukupnog trajanja staža.

Propust može da se desi i najiskusnijim stručnjacima koji se bave kadrovskim poslovima i zbog toga je računanje staža potrebno uvek raditi uz najveću pažnju. Sam osiguranik treba da bude upoznat sa računicom i da svojim saznanjima pomogne u tom postupku. Računanje staža sa uvećanim trajanjem, odnosno takozvanog „beneficiranog“ staža, često dovodi do greške. Svaki osiguranik koji je radio na takvom radnom mestu prvo treba da proveri da li raspolaže uverenjem preduzeća o radu na poslovima sa beneficiranim stažom. U uverenju se navode periodi zaposlenja, kao i stepen uvećanja staža u pojedinim periodima. Uz uverenje se proverava da li je poslodavac kod koga je radio uplatio doprinose i za uvećano trajanje, i Fondu predao odgovarajuće prijave o tome. Za svaku godinu zaposlenja sa beneficiranim stažom mora da postoji prijava M-4 sa navedenim efektivnim trajanjem, kao i trajanjem uvećanja i šifrom stepena uvećanja. Kada
se proveravaju ove prijave, treba obratiti pažnju i na to da li je poslodavac pri računanju trajanja „beneficije“ uzeo u obzir i eventualne izostanke sa posla, najčešće zbog bolovanja ali i iz bilo kog drugog razloga.

Pri računanju staža sa uvećanim trajanjem važna su sledeća pravila – ukoliko je staž navršen zaključno sa 1972. godinom, on se računa u uvećanom trajanju samo ako je njegovo ukupno
trajanje duže od pet godina, dok se staž navršen počev od 1997. godine računa u uvećanom trajanju samo ako je osiguranik na odgovarajućim radnim mestima proveo ukupno više od 10
godina. Ukoliko je osiguranik u pojedinim periodima rada odsustvovao sa posla zbog bolesti, ukupno trajanje beneficije u pojedinim godinama zbog toga može da bude skraćeno. Svaki osiguranik koji je u nekom periodu radio sa radnim vremenom kraćim od punog radnog vremena, obavezno treba da proveri trajanje svog staža. Neretko podaci upisani u radnu knjižicu ukazuju na to da
se staž računa u efektivnom, kalendarskom trajanju, dok su u matičnoj evidenciji osiguranika registrovani pravilni podaci na osnovu kojih se staž utvrđuje u kraćem trajanju. Poseban problem predstavljale su situacije u kojima je osiguranik u toku obavljanja samostalne delatnosti bio angažovan i po osnovu radnog odnosa sa nepunim radnim vremenom.

Pošto Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju uređuje prioritet osiguranja, iako su doprinosi plaćeni i po osnovu radnog odnosa i po osnovu samostalne delatnosti, računalo se trajanje staža za prioritetno osiguranje – radni odnos i moguće je da se osiguraniku utvrdi staž kraći od kalendarskog. Srećom, propisi su izmenjeni i ovakve situacije više nisu moguće, staž se utvrđuje u celosti bez obzira po kom osnovu su doprinosi plaćeni, podseća Glas osiguranika.

Zakonom su predviđene i pojedine kategorije osiguranika koje pravo ostvaruju pod povoljnijim uslovima, poput pripadnika vojske i policije. Ukoliko ste radili na ovim i sličnim poslovima, a koji
su propisima predviđeni kao „privilegovani“ u pogledu uslova za penzionisanje, treba da znate da se ti uslovi primenjuju samo u slučaju da pravo na penziju ostvarujete kao osiguranik iz neke od posebnih kategorija. To zapravo znači da osiguranik koji je, na primer, bio uniformisano ovlašćeno službeno lice u policiji ne može da se penzioniše pod posebnim uslovima ukoliko je napustio policiju i zatim bio zaposlen na nekim drugim poslovima ili obavljao samostalnu delatnost. On to ne može čak i ako nakon napuštanja službe nije nigde radio do penzije.

Dakle, posebne kategorije osiguranika ostvaruju pravo pod posebnim propisima samo u slučaju da taj posao obavljaju do dana penzionisanja.

Zato pre bilo kakve odluke o penziji, proverite prvo svoj staž.

A kada donesete odluku o kraju karijere, preostaje samo još da pripremite potrebna dokumenta koja ćete predati uz popunjen zahtev za penziju.

Pre svih, to su radna knjižica i uverenje o beneficiranom stažu, ako ga imate. Ukoliko ste bili samostalac ili poljoprivrednik, priložite uz zahtev i uverenje Poreske uprave o plaćenim doprinosima za PIO. Dobro je da se uz zahtev nađu i svi dokazi o radu u inostranstvu, u zemljama sa kojima Republika Srbija ima zaključen sporazum o socijalnom osiguranju. Ne treba skrivati rad u
inostranstvu jer se time samo nepotrebno odugovlači postupak. Pre penzije bi trebalo izabrati i banku preko koje će se primati novac, pa uz zahtev priložiti i potvrdu o otvorenom tekućem računu. Ovo je sada neophodno jer isplata više ne može da se vrši na bilo koji drugi način.

A ako se na ovaj način pripremite, možete bez brige u penziju.