Jedan korisnik je naveo kako je ostvario pravo na najniži iznos penzije u Srbiji i da je penziju uredno primao.
Preselio sam se u BiH i otvorio račun u tamošnjoj banci da bih primao penzijuiz Srbije. Međutim, iznos penzije koju primam je sada manji, požalio se on.
Kako odgovaraju iz Fonda, uticaj prebivališta na korišćenje najnižeg iznosa penzije uređen je međunarodnim sporazumima koje Fond primenjuje i koji predviđaju koja su davanja moguća kada korisnik penzije živi u drugoj državi.
Naime, preseljenje u neku od bivših država SFRJ povlači obustavu najnižeg iznosa penzije.
Zato, u slučaju da osoba koja koristi najniži iznos penzije menja mesto prebivališta, odnosno preseli se iz Srbije u inostranstvo, u obavezi je da o tome obavesti Fond u cilju dalje isplate u inostranstvu, a i radi provere da li se i dalje
može vršiti isplata najnižeg iznosa.
U protivnom, može doći do raznih preplata za korisnika koje mora da vraća.
Dakle, ako se korisnik iz Srbije preseli na teritoriju BiH, njemu se od dana promene prebivališta obustavlja isplata najnižeg iznosa penzije.
Važno je znati da se kao činjenica na osnovu koje se ceni mogućnost isplate najnižeg iznosa uzima prebivalište, a ne to da li se isplata vrši u Srbiji ili u drugoj državi.
– Najčešća preseljenja korisnika su u neku od država koje su nastale na teritoriji bivše SFR Jugoslavije, a svi sporazumi zaključeni sa tim zemljama sadrže odredbu da se najniži iznos ne isplaćuje korisniku sa prebivalištem u drugoj državi. Dakle, ukoliko bi se korisnik prava na najniži iznos penzije preselio iz Srbije, na primer, u Bosnu i Hercegovinu, njemu bi se od dana promene prebivališta obustavila isplata najnižeg iznosa penzije, i isplaćivala bi mu se penzija koja mu prema obračunu pripada – objasnili su iz penzijskog fonda.
Važno je ponoviti i naglasiti da se kao činjenica na osnovu koje se ceni mogućnost isplate najnižeg iznosa uzima prebivalište, a ne to da li se penzija isplaćuje u Srbiji ili u drugoj državi.
– Na primer, osoba sa prebivalištem u Crnoj Gori može da ovlasti drugu osobu da prima penziju u Srbiji, ali to ne znači da će se nastaviti sa isplatom najnižeg iznosa penzije. Jednako postupaju i nosioci osiguranja u tim državama, pa tako građani sa prebivalištem u Srbiji ne bi mogli da koriste garantovani iznos penzije iz, na primer, Hrvatske – napomenuli su iz Fonda PIO.
Ovo znači da penzioner s najnižom penzijom po preseljenju ne dobija više deo penzije koji mu je davala država do najnižeg iznosa uz njegovu zarađenu prinadležnost, već će primati samo deo bez pomoći države jer više ne živi u svojoj matičnoj zemlji.
Inače, prema statističkim podacima fonda za juli 2023. godine najniži iznos penzije za penzionera Fonda PIO zaposlenih iznosio je 20.631,53 dinara. Isti iznos važi i za penzionere samostalnih delatnosti dok je za poljoprivrednike manji – 16.220.04 dinara.
