Redovno usklađivanje januarskih penzije iznosilo je 2,08 odsto, dok prema ranijoj izmjni Zakona o PIO, minimalna penzija za januar iznosiće 450 evra i biće tako u naredne dve godine.

Naime, novi Zakon je predvideo da se redovna četvoromesečna usklađivanja penzija neće odnositi na prethodni iznos minimalne penzije naredne dve godine.

“Ovo usklađivanje se odnosi na sve penzije osim na one koje su na dan 1. septembar (prethodno usklađivanje) iznosile 296,35 eura (dosadašnji iznos najniže penzije). Sve penzije u intervalu od stare najniže do ove nove od 450 evra se usklađuju ali će im se isplaćivati razlika do iznosa od 450 evra sve dok, na osnovu zakonskih usklađivanja, ne dostignu i prestignu ovaj iznos”, pojašnjeno je “Vijestima” iz Fonda PIO.

Ovo znači da će službe Fonda PIO za sve penzionere koji su imali penzije između 296,35 i 450 eura formalno obračunavati redovna usklađivanja, ali će im isplaćivati iznos od 450 eura sve dok iznos njihove penzije ne pređe tu granicu.

Iz Vlade je ranije najavljeno da su ovo ograničenje uveli, kako bi se vremenom smanjila razlika između penzionera koji imaju uslove samo za minimalnu penziju i onih koji imaju više godina staža i koji su bili osiguravani na veće iznose zarada.

Za srazmerne penzionere, koji primaju više penzija iz republika bivše Jugoslavije, za sada ne važi ovo povećanje minimalne penzije.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su najavili da rade analize novog rešenja kako bi i njima povećali primanja.

Prema prošlogodišnjim izmenama Zakona o PIO, penzije se usklađuju tri puta godišnje 1. januara, 1. maja i 1. septembra, na osnovu četvoromesečnih podataka o rastu zarada i inflacije, na osnovu podataka Monstata, tako što se veća stopa rasta pomnoži sa 0,75 i niža sa 0,25, a zbir nova dva broja predstavlja procenat usklađivanja. Upravni odbor nema mogućnost uticaja, već samo konstatuje rezultat iz matematičke formule.

Ovakva odluka o penzijama izazvala je podele među penzionerima.

Jedni su ogorčeni i tvrde da ih Vlada diskriminiše jer povećanje nije linearno za sve penzionere. Navode i da to nije pravično, jer degradira one koji su radili duže i ulagali više u penzioni fond.

Kao primer navode da bi prosvetni radnik sa 40 godina staža, čija je penzija nešto iznad 450 evra, bio izjednačen sa nekim ko je radio samo 15 godina.

Drugi smatraju da je pravedno da povećanje najpre dobiju najugroženiji, ali nakon toga i ostali penzioneri.

Prosečna penzija u Crnoj Gori je 426 evra.

Iz Vlade Milojka Spajića su za Radio Slobodna Evropa RSE naveli da je povećanje samo minimalnih penzija "u svojoj suštini antidiskriminatorsko" jer se, kako navode, ta kategorija stanovništva najteže bori sa inflacijom i troškovima života.

Dodaju da "sljdeća faza podrazumeva usklađivanje rasta ostalih penzija četri puta godišnje".

Minimalne penzije treba povećati jer su nedovoljne za pristojan život, ali se moraju povećati i primanja ostalih penzionera kako bi se izbjegla diskriminacija, stav je većine penzionera.