Penzije bi do kraja godine tebalo da budu povećane za dvocifren iznos (veći od 10 odsto), a onda od janaura 2025. ponovo da budu usklađene prema važećoj švajcarskoj formuli.

Ono što interesuje penzionere jeste da li će ukupna nova usklađivanja dovesti i do većeg učešća prosečne penzije u prosečnoj zaradi na oko željenih 50 odsto.

U poslednjem nedavnom pismu kojim su se predstavnici tri udruženja, Udruženje penzionera Srbije, Udruženje sindikata penzionera i Udruženja penzionera „Nezavisnost”, obratili premijeru Milošu Vučeviću, između ostalog, stoji „da razumevajući sve ekonomske i političke poteškoće u kojima se Srbija nalazi udruženja smatraju da penzije do kraja 2027. ne smeju biti niže od 55 odsto prosečne zarade u Srbiji, što podrazumeva nešto veći rast penzija od projektovanih”.

Njihov predlog podrazumeva da penzije u novembru i decembru treba povećati za 10 odsto, što bi uslovilo njihov rast na godišnjem nivou od oko 3,33 odsto, a to praktično znači da bi ukupan rast penzija za tekuću godinu iznosio 18,2 odsto (14,8 plus 3,33 procenta). Da bi penzije ispratile kakav-takav korak sa rastom zarada, iste bi u naredne dve godine morale rasti po stopi od 18 do 20 odsto. Navedeni predlog je ekonomski održiv i socijalno nužan, navedeno je u pismu, podseća Politika.



Prema poslednjim dostupnim statističkim podacima Fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, učešće prosečne penzije u prosečnoj zaradi za sve kategorije penzionera u maju ove godine iznosilo je je 47,3 odsto, za zaposlene je učešće najveće – 50,1, za samostalce 44,2 i najniže za poljoprivredne penzionere 20,5 procenata.

Kada se pogleda godišnja statistika za 2023. godinu, učešće prosečne penzije u prosečnoj zaradi je bilo za sve kategorije 44,6 odsto, odnosno prosečna plata je iznosila 86.007, a penzija 38.320 dinara.

Poslednji put kada je učešće bilo veće od 50 procenata je 2018. godine – 51 odsto.

I kod penzionera kategorije zaposlenih ovaj procenat je na kraju prošle godine takođe bio ispod 50 odsto – 47,8 procenata, kod samostalaca još niže – 41,9, a kod poljoprivrednika 19,2 procenta, budući da je tada prosečna penzija za njih bila 16.541 dinar. Najveće učešće za ovu kategoriju penzionera je bilo 2015. godine sa oko 23 odsto.