Svi maštaju da što ranije odu u penziju, ali ta privilegija je rezervisana za one koji obavljaju teške poslove, odnosno poslove sa visokim rizikom.


Tako se zarađuje beneficirani radni staž i raniji odlazak u penziju.


Tokom prošle godine u Srbiji je bilo tačno 170.426 penzionera koji su ostvarili beneficirani radni staž.


Na listi za beneficije je skoro 40 industrija i institucija a u pitanju su razna zanimanja.

Na listi su i poslovi čije je obavljanje ograničeno navršenjem određenih godina života, ali i oni koji utiču na pad fizioloških funkcija u meri da onemogućavaju rad.

Pravo na beneficirani radni staž imaju i zanimanja definisana u Pravilniku o radnim mestima, odnosno poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.

Posmatrajući institucije na listi su zaposleni u MUP, BIA, VBA, VOA, Ministarstvu spoljnih poslova, Upravi za izvršenje krivičnih sankcija, Poreskoj policiji, Vojsci Srbije, a od decembra 2019. godine i sudije, tužioci i zamenici tužioca.

Na tom spisku se nalazi 37 različitih industrija, tj. sektora kao što su rudnici, geološka i rudarska istraživanja, crna metalurgija-železare, obojena metalurgija, livnice, kovačnice, proizvodnja vatrostalnog materijala, vatrostalno zidanje,

proizvodnja i prerada nafte i proizvodnja tečnog naftnog gasa, šumarstvo i drvna industrija, hemijska industrija, namenska proizvodnja eksploziva i eksplozivnih materija, rečna brodogradnja i brodoremont, proizvodnja stakla,

saobraćaj, izgradnja i održavanje dalekovoda i nadzemnih vodova, građevinarstvo, grafička industrija, kožarsko-prerađivačka industrija, tekstilna industrija, gumarska industrija, farmaceutska industrija, proizvodnja električne energije (termoelektrane i toplane), proizvodnja akumulatora, industrija mesa, industrija kablova.

Tu su  i rad na niskim temperaturama, rad pod vodom, industrija viskoznih proizvoda i celuloze, proizvodnja hlora i lužine, komunalna delatnost, zdravstvene ustanove, proizvodnja vagona, umetnička delatnost, nuklearna postrojenja i laboratorije.

 

Da bi se staž osiguranja računao sa uvećanim trajanjem potrebno je da se lice efektivno bavilo opasnim poslovima minimum 10 godina, za starosnu penziju i 5 godina za invalidsku penziju. Takođe, pravo na beneficirani radni staž imaju i svi koji sami sebi plaćaju staž, pod uslovom da se utvrdi da su zaista radili teške i opasne poslove koji su zakonski obuhvaćeni ovom beneficijom.

 

U slučaju beneficiranog staža, svakih 12 meseci efektivno provedenih na poslovima na kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, računa se najviše kao 14, 15, 16 ili 18 meseci staža osiguranja.

Staž osiguranja računa se sa uvećanim trajanjem pod uslovom da je na tim radnim mestima odnosno poslovima osiguranik efektivno proveo ukupno najmanje 10 godina, odnosno ukupno najmanje pet godina ako je utvrđena invalidnost i samo za vreme koje je efektivno provedeno na radu.

Zaposleni koji su radili na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem mogu da navrše više ukupnog penzijskog staža od zaposlenih koji nisu radili na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Na taj način, dužina ukupno navršenog penzijskog staža osiguranika, u koji ulazi i staž osiguranja sa uvećanim trajanjem, može uticati na visinu penzije.

Inače, rast penzija avisi od usklađivanja penzija, bez obzira na to da li je korisnik imao navršen staž osiguranja sa uvećanim trajanjem ili ne.

 

Starosna granica se može sniziti osiguraniku koji je na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem (beneficirani staž), navršio najmanje 2/3 od ukupno navršenog staža osiguranja, zavisno od stepena uvećanja staža za po jednu godinu i to: za svakih pet godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 14 meseci; za svake četiri godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 15 meseci; za svake tri godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 16 meseci; za svaku jednu godinu i šest meseci provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 meseci računa u staž osiguranja kao 18 meseci.

Starosna granica se može sniziti najviše do 55 godina života, a osiguranicima koji rade na poslovima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem tako da se 12 meseci računa kao 18 meseci, starosna granica se može sniziti najviše do 50 godine života.