Penzioni sistem u Hrvatskoj već je decenijama u problemima, pre svega zbog nepovoljnog odnosa broja radnika i penzionera.

Premali broj radnika u odnosu na broj penzionera, čini uplate nedovoljnim za isplatu penzija.

Bez pomoći države koja uplatama iz budžeta nadomešta tu razliku, penzije bi bile i do 40 posto manje, piše Mirovina.hr.

 

Već se godinama, ako ne i decenijama, upozorava na probleme jer Hrvatska, kao i mnoge druge zemlje, ima javni penzioni sistem koji se bazira na solidarnosti između radnika i penzionera.

No, da bi takav sistem mogao funkcionisati i penzionerima osiguravati primerene penzije, potrebno je imati nekoliko puta veći broj radnika nego penzionera, a u Hrvatskoj to već dugo nije slučaj.



Loša demografska kretanja, sve manji broj dece, kao i iseljavanje, doveli su do toga da se u jednom trenutku broj radnika i penzionera gotovo izjednačio.

Poslednjih se godina situacija ipak donekle poboljšala, ali su brojke još uvek daleko od zadovoljavajućih.


Nepovoljan odnos radnika i penzionera 


Odnos radnika i penzionera je takav da se doprinosima za penziono osiguranje pokriva tek deo troškova penzija, dok ostatak potrebnog iznosa dolazi direktno iz državne blagajne.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje (HZMO), u decembru 2024. godine odnos radnika i penzionera iznosio je 1,39. Odnosno, penziono osiguranje uplaćivalo je oko 1,7 miliona radnika za oko 1,2 miliona penzionera.



Pre desetak godina te brojke bile su još i lošije pa je, na primer, odnos radnika i penzionera 2014. godine bio 1,14.

Tada se broj penzionera i radnika skoro izjednačio.

Ipak, poslednjih godina došlo je do rasta zaposlenosti, a jednim delom se broj zaposlenih povećao i uvozom radne snage.

U decembru je 2024. HZMO u evidenciji imao 1.227.302 penzionera, čija je prosečna penzija iznosila 554,40 eura.


Finansiranje penzija i budžetska rupa


Iz finansijskih podataka HZMO-a vidljivo je kolika je „rupa“ u njihovom budžetu.

HZMO je za penzije prošle godine isplatio oko 8,37 milijardi eura. Ali, od doprinosa je stiglo tek oko 5 milijardi eura, što znači da oko 35-40 posto finansiranja stiže iz državnog budžeta.

Za toliko bi otprilike i penzije bile manje, u slučaju kada ne bi bilo te „pomoći“.

 

Na primer, spomenuta prosečna penzija od oko 554 eura pala bi na 332 eura. Znači za oko 222 eura.

HZMO je objavio i planove za ovu i sledeće dve godine. Očekuju da će im ove godine prihodi premašiti oko devet milijardi eura.

Prema planu, prihodi od doprinosa trebali bi porasti za oko 500 miliona eura, što znači da očekuju daljnji rast zaposlenosti i plata.

I sledeće godine očekuju rast prihoda koji bi trebali premašiti 9,5 milijardi eura,

Takođe, očekuju da će se prihodi od doprinosa približiti brojci od šest milijardi eura. Konačno, 2027. planiraju da će ukupni prihodi premašiti 10 milijardi eura, a prihodi od doprinosa biti na nivou od oko 6,2 milijarde eura.


Kako popraviti penzioni sistem


Deo (stručne) javnosti smatra da je Hrvatska napravila grešku kada je krenula u reformu penzionog sistema koji se bazira na dva, odnosno tri „stuba“ penzione štednje.

Odnosno, da je uz uplatu penzionog doprinosa u „prvi stub“, odnosno u državni solidarni sistem, omogućena i individualna štednja u „drugom stubu“.

Smatraju da se time smanjio dotok novca u solidarni sistem i da su time i država, a onda i penzioneri oštećeni.




S druge strane, deo javnosti smatra da bi, s obzirom na loša demografska kretanja, trebalo učiniti upravo suprotno – jačati individualnu štednju i drugom i trećem „stubu“, povećati ta izdvajanja, kako bi se budućim penzionerima omogućilo da sami uštede dovoljno novca za svoju penziju i da za 20, 30 ili 40 godina ne zavise od državne pomoći i demografske slike kakva će tada biti aktuelna.