Sa dolaskom prvih jesenjih dana počinju ili se pojačavaju i meteoropatske tegobe koje su naročito izražene i smetaju starijoj populaciji u očuvanju kvaliteta života.

Najčešće reakcije na dolazak hladnijih dana, velikih temperaturnih razlika od jutra do mraka, jesu glavobolja, umor, vrtoglavica, malaksalost...

Tu su i psihološki aspekti - javlja se nesanica, neraspoloženje, apatija i slična stanja.

Sve je to, kako kažu stručnjaci, normalno i prolaznog karaktera.

Ipak, upozoravaju da se starije osobe, koje često imaju i više hroničnih oboljenja, tokom prelaska iz jednog u drugo godišnje doba moraju dodatno pripaziti, voditi računa o fizičkom naprezanju, redovnim lekarskim kontrolama, redovnom uzimanju terapije ukoliko je propisana.

Meteoropatija nije bolest u klasičnom smislu reči i ne postoji jedna posebna dijagnoza koja se primenjuje kod opisa svih tih tegoba, kažu lekari. Ali, klimatolozi takođe ističu, da je naučno dokazano kako na zdravlje čoveka najviše utiču četiri klimatska elementa - temperatura i vlažnost vazduha, brzina vetra i indeks zračenja sunca.


Kombinacija ovih uticaja može uticati na to da se osećamo dobro ili loše. I niko nije imun na ove spoljašnje uticaje.


Ipak, kako lekari uvek upozoravaju, najrizičnije grupe su starije osobe, trudnice, deca, kao i osobe sa povećanom telesnom masom i oni koji pate od kardiovaskularnih i respiratornih hroničnih bolesti.

Najosetljiviji su srčani bolesnici. Ljudskom telu, obično je potrebno četiri do pet sati da se prilagodi promenama temperature i vlage u okolini, što je posebno teško osobama koje imaju problema sa srcem. Srčani bolesnici najčešće traže lekarsku pomoć kada se naglo smanjuje atmosferski pritisak, a vlaga u vazduhu je velika i uz to duva jak vetar.

Kod hroničnih bolesnika nagle promene vremena pojačavaju postojeće bolesti. Povećana vlaga u vazduhu dovodi do pojačanih problema kod reumatskih bolesnika, što se pre svega manifestuje kao reumatski bol u zglobovima.Pred promenu vremena, bolovi se osećaju i u proširenim venama i drugim, ranije oštećenim tkivima, na mestima gde su ožiljci, opekotine i stari prelomi. Čak su i alergije izraženije pred oluju.

S promenom vremena, menja se atmosferski elektricitet i povećava nivo pozitivnih jona u atmosferi, a naš organizam reaguje na ove elektromagnetne uticaje. Funkcija hipotalamusa, važnog područja mozga, i hipofize, može biti izmenjena, što utiče na izlučivanje hormona.
Smanjeno izlučivanje adrenalina izaziva depresiju, a povećana količina serotonina izaziva glavobolju i migrenu, dok variranje u proizvodnji melatonina, za posledicu ima nesanicu.

Dok duvaju jaki vetrovi, preko peska, snega ili talasa, dolazi do jonizacije, a udisanjem vazduha s povećanom koncentracijom pozitivnih jona, u telu nastaje plima hormona serotonina, (hemijski glasnik među neuronima), čije delovanje na male, glatke mišiće u ćelijama krvnih sudova i bronhija, povećava krvni pritisak, izaziva lupanje srca, osećaj drhtavice i migrene, a sužavajući disajne puteve, uzrokuje i astmatične krize.

Meteoropati nisu samo oni koji pate zbog lošeg vremena. Neki oblici meteoropatije vezani su i uz smanjenje dnevne količine svetlosti, zbog koje se kod pojedinih osoba u jesen i zimu javlja i vrsta depresije i nesanice, izazvane nedovoljnom količinom svetlosti.

Ipak, od svih vremenskih uticaja, vetar, posebno južni, izaziva najviše zdravstvenih smetnji, jer se s njegovom pojavom događaju elektrostatičke promene u atmosferi.

Prve biometeorološke studije rađene su za vojne potrebe, a proučavale su meteoropatski "obojene" vetrove, čija je pojava naglo povećavala broj prijema u bolnicu i intervencije hitne pomoći.

Na primer, izraelski vetar šarav koji duva preko peska, donosi teške migrene i skokove krvnog pritiska, tao vetar s Alpa, koji duva preko snega, izaziva izmene u psihičkoj sferi i prave epidemije samoubistava u severnoj Italiji, dok američki vetar Sveta Ana izaziva osećaj bezvrednosti i migrene. Mediteranski vetar "široko", duva preko vrhova morskih talasa i izaziva iritabilnost i agresiju.

Meteoropatija je posebno u zamahu u doba takozvanog modernog načina života.


Inače, simptomi meteoropatije obično se javljaju pre promene vremena, 24 do čak 48 sati, traju dan ili dva. Prolaze ili se povuku kada se organizam prilagodi novim vremenskim uslovima.


Poslednjih godina posebno se razvila humana biometeorologija, koja se bavi izučavanjem uticaja vremena i klime na život i zdravlje čoveka.


Jedna grupa autora studije u ovoj oblasti zaključuje da je „meteoropatija proizvod našeg načina ponašanja" i nude "recept" protiv ove "nove bolesti". Što više vremena provodite napolju, trčite, vozite bicikl, šetajte..Probajte da zavolite zimu i vlažno vreme, manje će onda smetati, a za one koji imaju problema s krvnim pritiskom može pomoći naizmenično tuširanje toplom i hladnom vodom.