Osobe koje imaju problema sa spavanjem mogle bi se suočiti s kognitivnim padom u kasnijoj životnoj dobi, tvrde naučnici u stručnom časopisu Neurology.
"Ljudi koji imaju više poremećenog sna u svojim 30-ima i 40-ima mogli bi imati veću verovatnoću da će razviti probleme s pamćenjem i razmišljanjem decenijama kasnije", upozorili su.
"Sve više dokaza podupire povezanost između kvalitete sna i rizika od demencije", dodali su naučnici, prenosi Hina.
Najvažniji je kvalitet, a ne kvantitet sna
Njihov rad obuhvatio je preko 500 ljudi koji su praćeni 11 godina. Iako su priznali da nije dokazano da će oni koji slabo spavaju u svojim 30-ima završiti s kognitivnim problemima kada ostare, rekli su da postoji "povezanost", koja izgleda da se više temelji na tome koliko duboko osoba spava, a ne koliko dugo.
"Naša otkrića pokazuju da je kvalitet, a ne kvantitet sna najvažniji za kognitivno zdravlje u srednjoj dobi", kazala je autorka rada Yue Leng sa Univerziteta Kalifornija u San Francisku.
"Razumevanje veze između spavanja i kognicije u ranijim godinama života ključno je za razumevanje uloge problema sa spavanjem kao faktora rizika za bolest", dodala je.
Apneja i loš san
Loš san ponekad uzrokuje apneja, koja zna buditi one koji pate od nje nekoliko desetaka puta noću a da toga nisu ni svesni.
U maju 2023., časopis Annals of Internal Medicine objavio je rezultate testova koji pokazuju da apneja za vreme spavanja, što nije iznenađujuće, dovodi do "preterane dnevne pospanosti".
To je usledilo nakon što su časopisi Neurology i Frontiers in Sleep objavili radove koji su pokazali povezanost između apneje za vreme spavanja i verovatnosti kognitivnog pada u starijoj dobi.
Druga nedavno objavljena istraživanja pokazala su vezu između besanih noći i rizika od razvoja dijabetesa.
