Lako možete i sami proveriti da li vam nedostaje vitamin D, bez odlaska lekaru i analiza krvi.

Sledeći simptomi ukazuju da vam verovatno fali vitamina D: 

1. Upadljivo pojačano znojenje

Ako se pojačano znojite bez očiglednog razloga, dakle, čak i kada nivo vaše fizičke aktivnosti nije povišen, i ako vam je temperatura standardno 37 stepeni Celzijusa, a niste zakačili virus ili se prehladili, trebalo bi da proverite nivo vitamina D u organizmu.

2. Primetna i neočekivana slabost

Telesna snaga nije samo pitanje vežbanja. Ako vam nedostaje vitamina D, osećaćete slabost i bićete iscrpljeni, čak i ako se odmarate dovoljno. Da biste imali snage, svaka ćelija vašeg tela mora imati dovoljno vitamina D, vežbali - ne vežbali.

Studije pokazuju da uzimanje suplemenata koji sadrže vitamin D pomaže u boljoj kontroli pokreta mišića, i kod osoba starijih od 60 godina smanjuje rizik od padova i povreda za čitavih 20 odsto.

3. Krhke kosti

Koštana masa prestaje da se izgrađuje kad zađemo u tridesete godine. Nedostatak vitamina D može da ubrza pojavu prvih simptoma osteoporoze ili da pogorša stanje osoba kod kojih je dijagnoza osteoporoze već postavljena.

4. Hroničan bol

Ponekad zanemarujemo bolove koji nisu intenzivni, ali ako ste manje-više sve vreme svesni nelagodnosti i "pozadinskog" bola u kostima, zglobovima i mišićima, lako je moguće da vam fali vitamina D. Ukoliko taj osećaj bola i neprijatnosti ne prođe sam od sebe nakon nekoliko nedelja, uradite analizu koja će pokazati da li imate dovoljno vitamina D.

5. Neraspoloženje

Hroničan nedostatak vitamina D može da vodi i u depresiju. Nije tačno utvrđeno koji mehanizam dovodi do toga, ali moguće je da vitamin D ima uticaja na regije mozga i na hormone (serotonin, recimo) koji određuju naše raspoloženje, prenosi portal Prevention.


Preventiva se sastoji u tome da se vodi računa o ishrani, da se unose raznovrsne namirnice, treba dovoljno spavati, vežbati nekoliko puta nedeljno...

Treba uzimati namirnice bogate vitaminom D kao što su goveđa ili teleća džigerica (42 IU u 85 grama), žumance (41 IU po komadu), riba iz konzerve (154 IU u 85 grama tunjevine, 270 IU u 100 grama sardine), šitaki pečurke (40 IU u jednoj šolji), mleko - punomasno, obrano ili delimično obrano (100 IU u 240 mililitara), jogurt (80-100 IU u 180 mililitara), bademovo mleko (100 IU u 240 mililitara), sok od pomorandže (137 IU po čaši), tvrdi sirevi (40 IU po kriški).

Vitamin D je rastvorljiv u mastima, prisutan je u masnoj ribi (tuna, losos, sardine), jajima, mleku.

Ovaj vitamin se formira u koži pod uticajem sunčevog zračenja. Jetra i bubrezi su zaduženi za "prevođenje" vitamina D iz hrane u aktivan oblik, koji ispoljava dejstvo u organizmu.


Vitamin D se proizvodi u koži pod uticajem ultravioletnih zraka, ali boja kože i ten određuju u kojoj meri će se taj vitamin stvarati.

Svetloputim osobama je dovoljno i izlaganje lica i ruku sunčevoj svetlosti 45 minuta nedeljno da se stvore dovoljne količine vitamina D, dok tamnoputima treba i do 3 sata da se ispolji isti efekat.

Kako se procenjuje, više od milijardu ljudi na svetu pati od nedostatka vitamina D.