Istraživači su identifikovali tačno vreme u srednjim godinama kada naše moždane ćelije pokazuju prve znake starenja.
Na osnovu istraživanja sprovedenog na 19.300 pojedinaca, ta dob je u proseku oko 44. godine.
Tada počinje da se primećuje degeneracija, pre nego što dostigne svoju najbržu stopu a to je 67. godina.
Dok dostignemo 90, brzina starenja mozga se smanjuje.
Istraživači sa Univerziteta Stoni Bruk u SAD kažu da bi ovi nalazi mogli biti od pomoći u pronalaženju načina da se promoviše bolje zdravlje mozga u kasnijim fazama života.
Razumevanje tačno kada i kako se starenje mozga ubrzava daje nam strateške vremenske tačke za intervenciju, kaže neuronaučnica Univerziteta Stoni Bruk Lilian Muhica-Parodi.
Ona dodaje da su identifikovali kritični period srednje životne dobi u kojoj mozak počinje da doživljava opadanje pristupa energiji, ali su identifikovali i potencijalni glavni pokretač ovog propadanja - neuronsku insulinsku rezistenciju.
Rezultati ukazuju da kako naš mozak stari, insulin ima smanjeni efekat na neurone, što znači da se manje glukoze uzima kao energija – što onda počinje da prekida moždanu signalizaciju.
Ova ideja da metabolizam utiče na starenje mozga podržana je genetskom analizom koju su sproveli istraživači.
Aktivnost u vezi sa proteinom koji apsorbuje glukozu GLUT4 i proteinom za transport masti APOE odgovara znacima istrošenosti mozga.
Iz toga sledi da bi na neki način zamena ili popravka izvora energije za neurone mogla pomoći u usporavanju starenja mozga i potencijalno dati drugu opciju lečenja neurodegenerativnih bolesti.
„Tokom srednjeg života, neuroni su metabolički pod stresom zbog nedovoljnog „goriva“, bore se, ali su i dalje održivi“, kaže Muhica-Parodi i dodaje da bi “obezbeđivanje alternativnog goriva tokom ovog kritičnog perioda moglo pomoći u obnavljanju funkcije mozga“.
Ali, u daljim godinama produženo „gladovanje“ neurona moglo je da izazove niz drugih fizioloških efekata koji intervenciju čine manje efikasnom.
Istraživači su testirali hipotezu sa grupom od 101 pojedinca koji su dobijali suplemente ketona, koji izgleda podstiču osetljivost na insulin u moždanim ćelijama i potiskuju metabolička oštećenja.
Degradacija mozga se stabilizovala nakon uzimanja ketonskih suplemenata, a najveće koristi su se pojavile za one u srednjim godinama (40 do 59 u ovom slučaju), prenosi Science Alert.