Republici Srpskoj preti opasnost da postane zemlja staraca, ali i zemlja stranaca, smatraju stručnjaci, a to potkrepljuje podatak da je svaki četvrti stanovnik Srpske stariji od 65 godina, pišu danas banjalučke Nezavisne novine.

Sociolog Vladimir Vasić ističe da Srpska postaje zemlja stranaca zbog velikog uvoza jeftine radne snage, ali i zemlja staraca, jer veliki broj mladih ljudi odlazi, odnosno, kako on kaže, mladi odavde odlaze u svom najreproduktivnijem periodu.

Kako je rekao, nadležni su, prema njegovom mišljenju, zakasnili sa merama podrške.

"Ima nekih težnji nadležnih da se situacija popravi, ali mislim da je kasno, jer se dugi niz godina ništa nije radilo na tom pitanju, odnosno dugi niz godina se degradiraju manje lokalne zajednice", kazao je Vasić.

On misli da su potrebna sistemska rešenja za ove probleme. "Kada govorimo o mladima i njihovom stupanju u brak, odnosno zašto oni ne stupaju u brak i ne rađaju decu, uzrok je teška ekonomska situacija, odnosno nemogućnost dolaska do posla, a to se odmah odnosi na demografsku strukturu", kazao je Vasić. Dobra mera bi, prema njegovim rečima, bila osnaživanje lokalnih zajednica.

"Mislim da bi jedna od dobrih mera bila svakako osnaživanje lokalnih zajednica, odnosno da se građani počnu vraćati na selo. Mi imamo potpuno ispražnjene livade i pašnjake, taj resurs nikako ne koristimo, odnosno ne koristimo selo i njegov potencijal", rekao je Vasić i dodao da je kod mladih promenjen sistem vrednosti, odnosno da im je grad na prvom mestu, a, kako kaže Vasić, sela su preteča gradova.

Kako je rekao, ne možemo očekivati da se bilo koja mera desi preko noći, sa jednom ili dve odluke Vlade, nego moramo imati politiku kontinuiteta da bismo napravili određene rezultate.

Draško Marinković, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Banjaluci, koji je nedavno održao predavanje o temi "Demografska slika Republike Srpske - stanje i perspektive”, kazao je za Nezavisne novine da je briga o stanovništvu i podrška njegovom obnavljanju prvi zadatak svake države.

"Iznalaskom rešenja i prilagođavanjem ubrzanim demografskim promenama bave se sve biološke i društvene nauke, a za političkim odgovorima tragaju sve razvijene zemlje u svetu. Dosadašnja istraživanja i demografske analize ukazuju da su smanjen obim rađanja, konstantno povećanje smrtnosti usled starenja stanovništva i emigracija radno sposobnog i fertilnog stanovništva nezaustavljivi procesi u Republici Srpskoj", kazao je Marinković, dodajući da će buduće smanjenje stope fertiliteta i povećanje ukupnog starenja stanovništva sve više usložnjavati demografske strukture.

"Ozbiljnost demografskih trendova sa kojim se suočavamo dovodi do reakcije nadležnih organa i institucija koje kratkoročnim merama nastoje postići najbolji rezultat, što nije ni lako, jer se zahtievaju sveobuhvatne mere kroz uključenost svih organa i institucija, a ne individualne mere.

Vlada Republike Srpske je u proteklom periodu preduzimala niz mera i aktivnosti da se poboljša demografska slika. S obzirom na to da su uzroci ove pojave višestruki, i da je reč o procesima dugog trajanja, a do pozitivnih rezultata se dolazi vrlo sporo, to predstavlja dugotrajan i uporan rad na svim poljima. Mada demografska kretanja, u najvećoj meri, zavise od ukupne socio-ekonomske situacije, čini se da tek zapošljavanje oba roditelja i rešavanje stambenih problema može stabilizovati porodicu i doprineti pozitivnom demografskom razvoju", kazao je Marinković.

Kako je rekao, iako su neke mere pronatalitetne populacione politike skupe i neće brzo dati očekivane efekte, ulaganje u demografsku budućnost je dugoročno ekonomski najisplativije ulaganje. "Svako društvo mora izdvajati i dodatna sredstva za dečji dodatak, da bi se pojedinci odlučivali na zasnivanje porodice i samim tim rađalo više dece. Strateško opredeljenje bi trebalo da bude da se sistematizuju postojeće mere materijalne prirode i uvedu nove mere u domenu javnih usluga, čime bi se pokrio deo ekonomskog tereta podizanja dece. Rešavanjem egzistencijalnih pitanja, poput zaposlenja i stambenog zbrinjavanja, povećava se mogućnost ostvarenja demografskih ciljeva", kazao je Marinković.

Prema njegovim rečima, u budućem periodu posebno važnu ulogu će imati emigracija stanovništva, koja utiče na ukupnu depopulaciju. "Na osnovu trenutnih reproduktivnih normi može se očekivati veliko smanjenje potencijalnog reproduktivnog kapaciteta. Prema projekciji do 2033. godine broj ženskog fertilnog kontingenta će se smanjiti za 18 odsto, a do 2050. godine za još 24 odsto. Ovakav pad najviše je determinisan prirodnom dinamikom, tj. niskom reprodukcijom u početku XXI veka", zaključuje on.