Sveti Jovan Despot se rodio dok su mu roditelji još živeli u Albaniji, a odrastao je u Beogradu. On je bio sin Stefana i unuk Đurađa Brankovića. Bio je poslednji srpski despot u Sremu od 1493.godine. Upokojio se na današnji dan 1502. godine.

Posle smrti Jovanovog oca Svetog Stefana, nekoliko godina kasnije, 1486., majka Jovanova, Sveta Angelina, sa Jovanom i bratom mu Maksimom, pređe iz Furlanije preko Beča u Budim, uzevši pritom sa sobom i mošti Svetog Stefana Slepog.

U Budimu ih lepo primi mađarski kralj Matija i podari im gradove Kupinovo i Slankamen u Sremu. Tom prilikom, kralj podari i titulu despota starijem Đorđu, koji se potom uskoro zamonaši pod imenom Maksim, tako da titulu i mesto despota srpskog u Sremu preuzme tada Sveti Jovan.

NJihova prestonica i boravište bio je najpre grad Kupinik na reci Savi u Sremu, gde su u crkvi Svetog apostola Luke bile smeštene mošti njihovog oca Svetog Stefana.

Zbog čestih napada Turaka preko Save, despot Jovan premesti zatim svoju prestonicu u grad Berkasovo, blizu manastira Privine Glave.

Kao despot srpski u Sremu, pravedni Jovan je vodio, s jedne strane, vitešku borbu protiv inovernih Turaka, koji su s juga napadali, a s druge strane borio se protiv pokušaja rimokatolika da njegov pravoslavni narod pounijate.

Nalazeći se pod vlašću mađarskog kralja, Jovan je njemu pomagao svojom vojskom u borbama protiv Turaka, i u tome pokazivao daleko veće uspehe nego Mađari i Mleci, koji su tih godina ratovali sa Turcima.