Pred praznik postavljaju se i ova tužna pitanja- kako se obeležava Uskrs u porodici koja je u žalosti i koju je zadesio smrtni slučaj? Da li se ovaj najradosniji hrišćanski praznik uopšte slavi i da li se boje jaja?
Bliži se jedan od najvećih hrišćanskih praznika kojim se proslavlja Vaskrsenje Isusa Hrista koji se ove godine obeležava 16. aprila, a glavni običaj jeste farbanje jaja.
Po pravoslavnim običajima prvo jaje koje se oboji treba da bude crveno, a naziva se čuvarkućom, koja se narednih godinu dana čuva kako bi "štitila" kuću i njene ukućane.
Ostala jaja se boje raznoraznim tehnikama i u različitim bojama, a kako se Uskrs smatra najradosnijim hrišćanskim praznikom koji deca najviše vole, domaćice se uvek potrude da budu veselo dekorisana, što bi se u našem narodu reklo - "na radost". Najčešće se boje u rano jutro na Veliki petak, mada zavisno od mesta, može i u četvrtak (dan pre) ili subotu (dan posle Velikog petka).
A kako se ovaj praznik obeležava u porodici koju je zadesio smrtni slučaj, odnosno koja je u žalosti?
Najtačniji odgovor bi bio da običaji zavise od kraja do kraja, ali po pravilima Srpske pravoslavne crkve na velike praznike kao što je Uskrs (pa čak i krsna slava) ne odstupa se od uobičajene tradicije. Svaka kuća, pa i ona u žalosti, boji prvo crveno jaje - čuvarkuću, a ostala po želji.
U nekim krajevima nije praksa da se jaja boje u vesele boje, već da se sva farbaju u lukovini.
U centralnoj Srbiji, na primer, običaj je da se jaja samo obare, ne i da se boje. U drugim mestima se prave "crna" jaja, odnosno farbaju se u orahovini ili uz pomoć cerove kore, kako bi se dobila tamna, boja žalosti. Istorijski spisi kažu da su se ona obično nazivala "kaluđerima" i da nisu imala nikakvu dekoraciju niti sličice.
Srpska pravoslavna crkva ističe da postoji razlika između Vakrsa i drugih porodičnih proslava poput svadbi, rođendana i slično, jer se prvo smatra "nebeskim slavljem" i da naši umrli slave s nama u molitvi i duhovnoj radosti.
