Sok od zove omiljen je mnogima zbog svog blagog ukusa i specifične arome. Često se meša sa limunom ili limuntusom, a neki sladak sirup mešaju i sa gaziranom vodom.

Osim što je ova biljka ukusna, ona je i veoma zdrava.

Zbog visokog sadržaja vitamina C, B, B6 i E zova se svrstava u biljke bogate antioksidantima.

Plod se može koristiti za pripremu džema, vina i soka. Plod je u sirovom stanju oporog ukusa pa se mora skuvati da bi bio jestiv.

Cvet se, sa druge strane može jesti i sirov.

Ukoliko se cvet skuva sa šećerom, dobija se ukusan sirup već naširoko poznat kao sok od zove, koji se dobija potapanjem cvetova u šećer i vodu.

Dokazano je da u soku sadržaj polifenola opada do 40% za samo mesec dana, dok u vinu čak raste.

Plod bogat polifenolima je izuzetan za izradu džema, a kuvanjem gubi oporost. Zbog toga je džem veoma ukusan.

Zova je odličan izvor vitamina, antioksidansa i minerala.

Analize su pokazale da sadrži komponente visoke biološke aktivnosti, prvenstveno polifenole.

 

U narodnoj medicini zova se koristi u lečenju mnogih bolesti.

Ona ima lekovita svojstva povezana sa prisutnošću polifenola, koji imaju antioksidativna svojstva i mogu izuzetno uticati na tok bolesti. To čine suprotstavljanjem oksidacijskom stresu, snižavajući krvni pritisak, smanjenjem šećera u krvi, stimulacijom imunološkog sistema, antitumorskim potencijalom i drugo.

Običaj je bio da se sušene bobice ili sok koriste protiv gripa, infekcija, glavobolje, zubobolje i kao laksativ.

Bobice i cvet zove su bogati antioksidantima i vitaminima koji pospešuju imuni sistem. Zbog toga je zova odlična preventiva i prva pomoć kod upala, stresa ali takođe i kada je reč o zdravlju srca. Neki stručnjaci preporučuju zovu u slučaju gripa i prehlade.

Koristi se i kod:


  • Zatvora

  • Bolova u mišićima

  • Infekcije disajnih organa

  • Glavobolje

  • Groznice

  • Problema sa bubrezima

  • Blažih kožnih problema

  • Stresa


 

Crna zova odlična je u borbi s prehladom i gripom, leči sinuse i upale, ublažava alergije, rešava probleme sa zatvorom, smanjuje holesterol i eliminiše procenat masti iz organizma.

Brojna istraživanja su pokazala i da je efikasna u borbi s rakom. Takođe, efikasna je i kao protivupalna vodica za ispiranje usta kod problema sa otečenim zubnim mesom ili bolnog grla.

 

Inače osim soka, mnogi drugi narodi prave i neke druge ukusne stvari od zove.

Nemci iz cvetova prave osvežavajuće penušavo piće, a postoje i likeri i vino od cveta zove. Od njih se u Slavoniji pravi pekmez, u Engleskoj pite i sos, dok Nemci pripremaju kompot, voćni sok, vino, kašu i druga jela.

Priprema se i sirće i liker, kao i začin od zove, dok se u Švajcarskoj zova uzgaja i prerađuje u velikim količinama.

Važna napomena


Listovi i nedozrele bobice su zbog sambungrina otrovni, pa na to treba naročito obratiti pažnju.

 

Recept za sok od zove (sirup)

 

Potrebno je:

30-40 cvetova zove
3 l prokuvane vode
2-3 kesice limuntusa
2 kg šećera

 

Priprema:

Cvetove zove stavite u veću šerpu ili lonac. Prelijte hladnom vodom, poklopite i ostavite da odstoji oko 8 sati. Procedite kroz gustu cediljku ili gazu, pa dodajte šećer i limuntus.

Umesto limuntusa možete dodati limunov sok, piše Domaćica za vas.

Mešajte dok se šećer ne istopi. Sok od zove sipajte u čiste flaše i zatvorite ih. Ovako pripremljen sok/sirup od zove čuvajte u frižideru.

Ukoliko želite da vam sok duže potraje, možete da dodate konzervans ili da ga pasterizujete. Takođe, imate mogućnost da zamrznete sok, ali u tom slučaju treba da koristite plastičnu ambalažu.

Ukoliko volite koncentrovaniji sok, na ovu količinu tečnosti, možete sipati manje šećera. Umesto šećera možete koristiti zaslađivač po izboru.