Najradosniji hrišćanski praznik, dan Hristovog rođenja, danas proslavljaju Srpska pravoslavna crkva i crkve koje poštuju julijanski kalendar.
Veruje se da je Hristovo rođenje donelo svetlost istine ljudskom rodu i da je tim događajem ispunjeno starozavetno proročanstvo o rođenju Spasitelja.
Danas se slavi rođenje Isusa Hrista, Spasitelja koji je došao među ljude da im ukaže na vrednosti vere u ljubav, da ih izmiri sa Bogom koga su se odrekli počinivši prvi greh.
Prema jevanđelju, Isus Hristos je rođen tačno u ponoć, kada se najsjajnija zvezda koja se kretala od istoka prema zapadu zaustavila iznad pećine kraj Vitlejema.
U pećini u Vitlejemu Marija je u slamu povila novorođenog Spasitelja i poklonila mu se kao Bogu.
Pripreme za ovaj praznik počele su pre šest nedelja, Božićnim postom, pročišćenjem duha i tela.
Nezamislive su svađe i rasprave na ovaj dan, pa posvađani treba da se pomire ili mirobože.
Praznik se provodi u krugu porodice, ne ide se u tuđe kuće.
U kuću dolazi jedino položajnik, osoba srećne ruke koja će porodici doneti sreću, zdravlje i napredak.
Od Božića do Bogojavljenja mrsni su dani, pa i sreda i petak, ali se uoči Bogojavljenja, na Krstovdan, posti ma koji dan bio.
Naš narod dane od Božića do Bogojavljenja zove „nekršteni dani“.
Po narodnom običajnom kalendaru, valja danas od svakoga posla nešto započeti, da bi do sledećeg Božića sve išlo od ruke. Ne spava se, da se ne bi dremalo cele godine.
U vezi sa Božićem kod Srba postoje brojni, ali i različiti običaji.
Međutim, pozdravljanje na ovaj praznik je svugde isto:
Hristos se rodi! Vaistinu se rodi!
Božićni ručak je najsvečaniji ručak u toku godine kome prisustvuje cela porodica i svi ukućani.
Pošto se njime završava četrdesetodnevni posta, ručak je mrsan. Počinje oko podneva ili nešto ranije, po povratku sa liturgije.
Domaćin izgovara Mir Božji, Hristos se rodi. Lomi se česnica, deli ukućanima i pristupa ručku.
Ručak se sastoji od česnice, predjela (kajmak ili sira koji se lepo slaže sa česnicom, suhomesnatih proizvoda), salata (ruska, mimoza), mirišljave domaće čorbe, sarme (koja je skoro obavezna), pečenja, torte i kolača.
Naravno, nije sve ovo obavezno, važno ja da ono što ste izneli na trpezu spremljeno s ljubavlju za Gospoda i ukućane.