Ovaj demografski trijumf i brz rast stanovništva, koji je počeo u prvoj polovini dvadeset prvog veka, upućuje na procenu da će se broj osoba starijih od 60 godina povećati sa oko 600 miliona 2000. godine na skoro dve milijarde 2050. godine.

Demografski trend starenja stanovništva je prisutan u svim državama, razvijenim i zemljama u razvoju, kao i u svim sredinama, urbanim i ruralnim.

Ovakva globalna demografska transformacija ima duboke posledice po život pojedinca i zajednice, na nacionalnom i međunarodnom nivou. Svaki aspekt čovečanstva će evoluirati: društveni, ekonomski, politički, kulturni, psihološki i duhovni i u skladu s tim moraju se blagovremeno preduzeti strateški potezi, kako bi odgovor civilizacije bio što adekvatniji.

Najbrže rastuća grupa starijeg stanovništva su najstarije starije osobe, odnosno oni koji imaju 80 i više godina. Promovisanje i zaštita svih ljudskih prava i osnovnih sloboda, uključujući pravo na razvoj, od suštinskog je značaja za stvaranje inkluzivnog društva za sve uzraste u kojem starije osobe učestvuju u potpunosti i bez diskriminacije i po principu jednakosti.

Borba protiv diskriminacije na osnovu starosti i promovisanje dostojanstva starijih osoba je od najvećeg značaja da bi se obezbedilo poštovanje koje starije osobe zaslužuju.

Zaštita svih ljudskih prava i osnovnih sloboda je važna za stvaranje društva za sve uzraste i recipročni odnos između generacija mora se negovati, isticati i podsticati kroz sveobuhvatan i efikasan dijalog.

Tako je i kod nas, na sednici Vlade Srbije od 13. juna, doneta Odluka o formiranju Saveta za starenje i međugeneracijsku saradnju, a početkom jula je u Palati Srbija održana i konstitutivna sednica Saveta, kojom je predsedavala
ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski.

Republički fond PIO je, uz predstavnike više ministarstava, akademske zajednice, institucija i penzionerskih udruženja, aktivno uključen u članstvo Saveta.

Savet će sprovoditi mere u okviru procesa starenja, promocije međugeneracijske saradnje i vođenja zdravog i aktivnog starenja tokom celog životnog ciklusa, naglasila je predsedavajuća i podsetila da je obrazovanje Saveta za starenje i međugeneracijsku saradnju predviđeno „Strategijom aktivnog i zdravog starenja u Republici Srbiji za period od 2024. do 2030. godine”, koja je usvojena prošle godine radi podsticanja saradnje državnih organa, stručnih i strukovnih organizacija i udruženja na polju poboljšanja kvaliteta života.

O ovoj temi bilo je reči i na globalnom nivou.

Tako su na petoj ministarskoj konferenciji Ekonomske komisije Ujedinjenih nacija (UNECE) o starenju u Rimu, još juna 2022. godine, države članice UNECE obnovile svoju posvećenost implementaciji Madridskog međunarodnog akcionog plana protiv starenja, koji je usvojen 2002. godine.

Prepoznajući velike transformacije u periodu od 2002. do danas, države članice su zatražile da se ažurira strategija implementacije ovog akcionog plana, tako što će se sve države angažovati u istraživanja zainteresovanih strana o budućoj politici starenja i na osnovu tačnih podataka predvideti način rešavanja očekivanih izazova za starenje društva u budućnosti.

Srbija se u ovim aktivnostima navodi kao primer dobre prakse, jer je formirala konsultativni Savet za starenje i međugeneracijsku saradnju, uključujući predstavnike različitih vladinih ministarstava, nevladinih organizacija koje rade u oblasti starenja i akademske zajednice.