Stariji ljudi koji smatraju da njihov život nema smisla mogu biti skloniji gubitku pamćenja i problemima razmišljanja kako stare, pokazuje studija.
Nova studija nadovezuje se na sve više dokaza koji povezuju psihološku dobrobit sa zdravim starenjem.
Ispitivanje dugoročnih podataka o stotinama starijih osoba
Novi rad, objavljen u stručnom časopisu Journal of Neurology, Neurosurgery and Psychiatry, ispitao je dugoročne podatke o stotinama starijih osoba u Illinoisu u SAD-u.
Oko 910 ljudi praćeno je u proseku 14 godina kako bi se procenilo jesu li razvili blago kognitivno oštećenje ili demenciju. Provedena je godišnja procena psihološke dobrobiti ljudi uključenih u studiju.
Ove procene prikupljale su informacije o životnoj svrsi, pozitivnom odnosu s drugima, ličnom napretku, samoprihvatanju, autonomiji i "ovladavanju okolinom", prenosi Hina.
Oni s blagim kognitivnim oštećenjem imaju brži pad psihološke dobrobiti
Tokom praćenja, kod nekih 29 posto dijagnosticirano je blago kognitivno oštećenje - stadijum između opadanja pamćenja i razmišljanja povezanog sa starenjem i demencije.
A u toj grupi 34 posto je imalo dijagnozu demencije. Međunarodni tim istraživača otkrio je da su ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje imali brži pad psihološke dobrobiti u poređenju s ljudima koji su bili "kognitivno netaknuti".
To je dovelo do ukupnih nižih rezultata dobrobiti dve godine pre nego što im je dijagnostifikovano blago kognitivno oštećenje, otkrili su stručnjaci.
"Bez svrhe u životu"
Posmatrajući različite elemente psihološke dobrobiti, istraživači su otkrili da je kod ljudi koji su razvili blago kognitivno oštećenje (MCI) utvrđeno da nemaju svrhu u životu otprilike tri godine pre dijagnoze.
Imali su i niže nivoe ličnog razvoja nekih šest godina pre dijagnoze.
"Psihološka dobrobit (posebno životna svrha i lični razvoj) postala je značajno niže pre dijagnoze MCI", pokazao je istraživački tim.
"Smanjena psihološka dobrobit može poslužiti kao prediktor za oslabljenu kognitivnu funkciju. A postdijagnostička psihološka podrška trebala bi biti planirana za osobe s dijagnozom dementnih poremećaja", zaključak je ovog istraživanja.
