U oktobru se obeležava Mesec pravilne ishrane kao i Svetski dan hrane (16. oktobar), a iz nadležnih institucija podsećaju na značaj ove oblasti za naše zdravlje.

Iz Instituta za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" ukazuju na značaj raznovrsne ishrane sa pravilno raspoređenim obrocima u toku dana i ukazuju da kao posledica nepravilne ishrane nastaje gojaznost, koja može da bude praćena hipertenzijom, dijabetesom, kao i da može da dođe do povećanja holesterola i triglicerida u krvi.

Iz "Batuta" podsećaju da u cilju gubitka kilograma mnogi započinju sa tzv. brzim dijetama koje su kratkoročno delotvorne ali na duže staze mogu dovesti do zdravstvenih problema i tzv. "jo-jo" efekta. "Po prestanku držanja ovakve dijete telesna masa se vraća na početnu vrednost, a vrlo često dolazi i do njenog povećanja. Dijetu treba držati pod nadzorom lekara koji na osnovu anamneze, laboratorijskih analiza i dnevnog ritma pacijenta predlaže odgovarajući način ishrane", navode stručnjaci.

Adekvatni saveti mogu se dobiti u Savetovalištu za ishranu Instituta "Batut", u koje se dolazi sa zdravstvenim problemima koji su nastali kao posledica držanja "brzih dijeta", a koji se mogu rešiti uz odgovarajući, individualni plan ishrane.

Institut za javno zdravlje Vojvodine takođe i ove godine obeležava oktobar, mesec pravilne ishrane i 16. oktobar, Svetski dan hrane.

Kampanja Oktobar – mesec pravilne ishrane je usmerena na edukaciju stanovništva o pravilnoj ishrani, kao jednom od najznačajnijih faktora u prevenciji hroničnih nezaraznih bolesti.

Tema ovogodišnjeg Svetskog dana hrane je „Unapređenje proizvodnje hrane = bolja ishrana = zdravija životna sredina = bolji kvalitet života: da ne ostavimo nikog iza sebe”. 

Svake godine svet se suočava sa novim izazovima u oblasti proizvodnje hrane: tehnologija proizvodnje hrane se menja, a poseban izazov predstavljaju klimatske promene, kao i migracije stanovništva. Osnovni cilj obeležavanja Svetskog dana hrane je podizanje svesti i poziv na akciju celokupnog stanovništva na problem gladi u svetu sa jedne strane, ali i opterećenja društva bolestima nedovoljne ili preobilne ishrane.

Ovaj Institu navoid i neke ključne činjenice


  • Više od tri milijarde ljudi u svetu koji čine oko 40% svetske populacije nema mogućnosti da se hrani u skladu sa principima pravilne ishrane.

  • Tokom 2021. godine za 193 miliona ljudi širom sveta bila je neophodna humanitarna pomoć u hrani radi pukog preživljavanja. U istoj godini 24 zemlje i 139 miliona ljudi bilo je suočeno sa nestašicom hrane zbog ratnih sukoba.

  • U seoskim sredinama širom sveta je dve trećine globalnog stanovništva koje se suočava sa nestašicom hrane.

  • Iako milioni u svetu gladuju, svaka četvrta odrasla osoba u svetu ima prekomernu telesnu masu ili je gojazna.

  • Izgradnja staklenih bašti širom sveta radi obezbeđenja proizvodnje hrane dovela je do krčenja ogromnih područja tropskih šuma, a time i do propadanja zemljišta, nestašice vode i smanjenja biološke raznovrsnosti.


A zatim i predlaže šta svako od nas može da uradi

  • Birajte lokalno proizvedenu hranu i tako podržite male poljoprivredne proizvođače. Jedite sezonske proizvode: jagode i paradajz su i ukusniji i biološki vredniji tokom letnjih meseci u sezoni u kojoj uspevaju iako se mogu nabaviti i tokom zime.

  • Napravite spisak za kupovinu: kupite samo onoliko hrane koliko vam je zaista potrebno.

  • Kupljenu hranu čuvajte na odgovarajući način i vodite računa o roku trajanja.

  • Kada pripremate hranu iskoristite ono što imate u kući – budite kreativni.

  • Budite informisani o ključnim pravilima za bezbednost hrane.

  • Ukoliko ste u mogućnosti donirajte višak hrane humanitarnim organizacijama za one kojima je pomoć potrebna. Budite volonter i priključite se akcijama podele obroka najsiromašnijima.